Hrvatska još nema strategiju razvoja umjetne inteligencije. Ako nismo među zemljama koje se brzo razvijaju ili barem brzo implementiraju, mogli bismo postati treća zemlja budućeg tehnološkog svijeta, upozoreno je
Ozbiljno kaskamo za svjetskim trendovima, pa i razvojno po pitanju umjetne inteligencije, upozoreno je na okruglom stolu naziva "Neka bude volja stroja", na kojemu su stručnjaci razgovarali o zakonskoj regulaciji, etičkim dilemama i razvojnoj perspektivi umjetne inteligencije. Organizirala ga je u Saboru zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, koja je ranije rekla da je ChatGPT lijevo orijentiran, jer Tuđman mu je sumnjiv, a Tito nekritički drag. I dok se u svijetu hvataju pozicije, stručnjaci upozoravaju kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja još nema nacionalnu strategiju za razvoj umjetne inteligencije.
- Ako nismo među zemljama koje se brzo razvijaju ili barem brzo implementiraju, mogli bismo postati treća zemlja budućeg tehnološkog svijeta - upozorio je Aco Momčilović, suosnivač Global AI Ethics Instituta.
Ustvrdio je kako je sad vrijeme da uhvatimo svoju poziciju, ali je skeptičan oko toga s obzirom na dosadašnja iskustva s političarima. Stručnjaci su istaknuli kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti, ali i mane. Jan Šnajder sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a naveo je kako umjetna inteligencija poput sustava ChatGPT može biti fascinantna, zabavna, korisna, ali i opasna. Odgovori ChatGPT-a su često zabavni, nerijetko pogrešni, podložni algoritamskim pristranostima koji iskrivljavaju sliku stvarnosti i diskriminiraju po različitim osnovama. Dodao je kako je ovaj sustav idealan za širenje dezinformacija.
- Tekst koji generira ChatGPT je vrlo koherentan, ali ne mora biti činjenično točan. Istodobno, sustav je presiguran u svoje znanje. Ne zna da ne zna, a onaj tko ne zna da ne zna je opasan, rekao je Konfucije - podsjetio je Šnajder.
Poručio je kako je na nama da odlučimo koliko ćemo i kako nešto razvijati te primjenjivati od umjetne inteligencije, a pozdravio je napore EU da razvije odgovarajuću zakonsku regulativu.
- Imati regulativu neće biti dovoljno. Trebamo preispitati naš općeniti odnos prema tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. One trebaju biti naš alat - poručio je Šnajder.
Neka od etičkih pitanja koja se dotiču umjetne inteligencije su njezino nedovoljno kritičko sagledavanja u smislu da dobiva sve više ovlasti koje nisu propitane, od sankcioniranja govora mržnje, gdje može biti pristrana, pa sve do upotrebljavanja u medicini i strukama u kojima je uvelike potrebno odlučivanje čovjeka. Voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a Sven Lončarić napomenuo je kako danas umjetna inteligencija pomaže čovjeku i da bismo je tako trebali promatrati, a ne kao prijetnju koja će ga zamijeniti.
- Mislim da će ipak biti volja čovjeka još neko vrijeme, a ne volja stroja - zaključio je Lončarić.