"Nema vremena, novu Vladu odmah će čekati bolni rezovi"

Iduća će godina ekonomski biti slična 2011., što i nije najvažnije. Bitno je hoće li se u njoj uspostaviti pretpostavke za budući rast i razvoj. Taj proces debelo kasni, a daljnje kašnjenje može imati dalekosežne i dugoročne negativne posljedice. Stoga nova vlada mora djelovati odmah, kazao je guverner Željko Rohatinski na konferenciji Zagrebačke burze u Rovinju.

Novi zakoni i konsenzus

Vlada odmah mora konsolidirati javne financije, smanjiti deficit i strukturu rashoda, dodao je, za što je potrebna promjena niza zakona, ali i konsenzus da se promjene realiziraju. Postoji niz upozorenja da se može očekivati gubitak kreditnog rejtinga ako se situacija ne promijeni, sa svim posljedicama toga.

Inače, guverner kaže da u 2012. slijedi daljnje usporavanje rasta eurozone, što će smanjiti potražnju za hrvatskim proizvodima. Već je ove godine izvoz u Italiju pao 11 posto, a Njemačku oko 3% (u te zemlje odlazi 30% hrvatskog izvoza). Teško je očekivati da će 2012. meteorološke prilike ili politička situacija na Mediteranu biti povoljne za hrvatski turizam kao što su bili ove godine. Dužnička će kriza nepovoljno djelovati i na priljev stranog kapitala kroz bankarske kanale, moguće je da dođe i do odljeva sredstava “iako je to manje vjerojatno”. Već se ove godine priljev inozemnog kapitala prepolovio, na oko 370 milijuna eura, a u odnosu na 2008. taj je pad čak 10 puta. U samo nekoliko mjeseci spread na državne obveznice povećao se sa 200 na 500 basic pointsa, što je poskupilo inozemne kredite. Povoljno je jedino to što su inozemne obveze proračuna u idućoj godini za glavnice i kamate od 1,2 milijarde eura upola manje nego ove godine, ali potrebe Hrvatske za inozemnim financiranjem i dalje su vrlo velike – 17,2 milijarde eura. Ni u 2012. neće biti eksterne lokomotive ekonomskog rasta, a financiranje će biti prilično tvrdo pa je nužno racionalnije korištenje vlastitih sredstava i njihovo usmjeravanje u razvoj – rekao je guverner.

Tečaj eura se, prema monetarnim projekcijama HNB-a, zadržava na 7,5 kuna, a plasmani banaka trebali bi rasti oko 6 posto. Kad je riječ o monetarnoj politici, guverner kaže da je ove godini ubacio u sustav oko 16 milijardi kuna kako bi smanjio ovisnost o uvoznom kapitalu i spustio kamatne stope, no učinci su bili mali “jer je puno suprotstavljenih interesa”. Dio tih sredstava banke su iskoristile da srede svoje bilance, krediti državi skočili su 56%, a plasmani privatnom sektoru usporili su na 5,5%. Bilo je i pritisaka na tečaj pa se intervencijama dio tih sredstava povlačio.

Odgovor kritičarima

Odgovor je to i kritičarima koji drže da monetarna politika može dati impuls realnom sektoru.

- Pokazalo se da ni tvrtke niti financijski sektor nisu sposobni prihvatiti povećanu likvidnost i produktivno je usmjeriti-– kazao je Rohatinski. Tako i ove godine dolazi do pada investicija oko 7%, a one su sada 27% realno manje nego u 2008. Rizični plasmani banaka dostigli su 12%, u čemu je udio loših plasmana poduzeća 20%.