Nezaposlenost u Europskoj uniji bila je stabilna u svibnju dok je u eurozoni blago smanjena, a u Hrvatskoj izjednačila se s prosjekom Unije, pokazalo je u četvrtak izvješće europskog statističkog ureda
U SVIBNJU
Nezaposlenost u Hrvatskoj izjednačena s prosjekom u EU
Na razini EU-a stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u svibnju 6,1 posto i bila je nepromijenjena u odnosu revidirani rezultat u travnju, pokazalo je izvješće Eurostata.
U eurozoni iznosila je 6,6 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na revidirani podatak za travanj.
U svibnju prošle godine iznosila je 7,3 posto u EU i 8,1 posto u eurozoni.
Eurostat procjenjuje da je bez posla u EU u svibnju bilo 13,066 milijuna građana, od čega njih 11,004 milijuna u eurozoni.
U odnosu na travanj njihov se broj u EU smanjio za 73 tisuće, te za 81 tisuću u eurozoni.
U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem manji je za 2,515 milijuna u EU, te za 2,165 milijuna u zoni primjene zajedničke europske valute.
Hrvatska u društvu Portugala
Španjolska je u svibnju bila jedina zemlja EU-a koja je bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 13,1 posto.
Slijede Italija i Švedska sa stopama nezaposlenosti od 8,1 odnosno 7,7 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u svibnju iznosila 6,1 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u travnju, prema Eurostatovim podacima.
U svibnju prošle godine iznosila je osam posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u svibnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 110 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj smanjen za 35 tisuća.
Istu je stopu nezaposlenosti u svibnju bilježio i Portugal.
Češka je i u svibnju imala najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u, od 2,5 posto. Slijede Poljska i Njemačka s 2,7 odnosno 2,8 posto.
Ublažena nezaposlenost mladih
Stopa nezaposlenosti u skupini građana u dobi do 25 godina pala je u svibnju na 13,3 posto u EU i na 13,1 posto u eurozoni. U travnju iznosila je na oba područja 13,8 posto.
U prošlogodišnjem svibnju iznosila je 17,6 posto u EU, te 17,6 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u svibnju ove godine bilo 2,467 milijuna mladih, od čega 1,988 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s travnjem broj nezaposlenih smanjio se u EU za 95 tisuća, a u eurozoni za 89 tisuća.
U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj manji za 708 tisuća u EU, te za 608 tisuća u eurozoni.
Irska na čelu
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najmanju je stopu nezaposlenosti mladih u svibnju bilježila Irska, od 4,9 posto.
Slijedi Njemačka sa stopom nezaposlenosti mladih od 5,3 posto, te Malta i Češka gdje je iznosila 6,4 posto.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obvezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, koje ih dostavljaju na kvartalnoj razini.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16 posto, uz 23 tisuće mladih bez posla, pokazuju revidirani podaci Eurostata. U posljednja tri prošlogodišnja mjeseca iznosila je 18,4 posto.
Najveću stopu nezaposlenosti među mladima bilježile su u svibnju Španjolska i Grčka, od 27,1 odnosno 36,8 posto.
Slijede Švedska s 21,9 posto, te Italija i Slovačka gdje je iznosila 20,5 odnosno 20,3 posto.
DZS: Pad broja zaposlenih u industriji na mjesečnoj i godišnjoj razini
Ukupan broj zaposlenih u industriji u svibnju ove godine manji je za 0,1 posto u odnosu na travanj te 0,9 posto u usporedbi sa svibnjem prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, broj zaposlenih u rudarstvu vađenju na mjesečnoj je razini pao za 0,6 posto, dok je u prerađivačkoj industriji i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ostao nepromijenjen.
U sklopu prerađivačke industrije najviše je porastao broj zaposlenih u proizvodnji tekstila, za 3,3 posto, te u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 2,8 posto.
Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 15,8 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu vađenju je pao za 1,8 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,1 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom porastao za 2,2 posto.
U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 14,2 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 10,4 posto.
Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 21,9 posto, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, za 8,7 posto te proizvodnji tekstila, za 5,2 posto.
Broj zaposlenih u industriji u prvih pet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani pao je za 0,9 posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do svibnja ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani veća je za 3,5 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da je u Hrvatskoj u svibnju industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasla tri posto, nakon dva mjeseca pada, što ukazuje na nastavak rasta gospodarstva.
DZS je objavio da je industrijska proizvodnja u svibnju porasla 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine ojačala 3,0 posto.
Tako je prekinut pad proizvodnje na godišnjoj razini, koji je trajao dva mjeseca.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
