Količina otopljenog leda s ledenjaka nije jedini rekord koji je služba zabilježila u 2022. Naime, Europa je doživjela i dosad najtoplije evidentirano ljeto
ZNANSTVENICI ZABRINUTI
Nije dobro: Alpe ostaju bez leda, prošle se godine otopilo više ledenjaka nego ikad prije
U Alpama se prošle godine otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad, objavila je u četvrtak agencija EU-a za praćenje klimatskih promjena.
Ledenjaci su izgubili više od pet kubnih kilometara leda, objavila je Služba za klimatske promjene Copernicus.
Iz agencije kažu da bi, kad bi se spomenuta ledena masa 'utisnula' u kocku, njezini rubovi bili oko pet i pol puta viši od Eiffelova tornja.
Glaciolozi otprije upozoravaju da je stanje alpskih ledenjaka pravi pokazatelj posljedica klimatskih promjena i da bi, po pesimističnim predviđanjima Alpe do 2100. mogle ostati gotovo u potpunosti bez leda, samo s dijelovima ledenih površina koji će činiti pet ili manje posto onoga što postoji danas.
Količina otopljenog leda s ledenjaka nije jedini rekord koji je služba zabilježila u 2022. Naime, Europa je doživjela i dosad najtoplije evidentirano ljeto.
U prosjeku je ono bilo toplije za 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2000.
Prema Copernicusu temperature u Europi rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka.
Ljeto je obilježila i velika suša koja je pogodila više od trećine Europe, što je utjecalo na poljoprivredu, promet i opskrbu energijom na cijelome kontinentu.
Sušne uvjete Copernicus pripisuje ispodprosječnim snježnim padalinama prethodne zime i toplinskim valovima tijekom ljeta.
U južnome dijelu Europe uočen je veći broj dana koje je obilježio "ekstreman toplinski stres", što znači da su vrlo visoke temperature predstavljale rizik za zdravlje stanovništva.
Usto je sunčevo zračenje nad Europom bilo intenzivnije nego u bilo kojem razdoblju u proteklih 40 godina.
To je rezultiralo iznadprosječnim potencijalom za proizvodnju solarne energije u mnogim dijelovima kontinenta te se nastavak ovakvog trenda očekuje i dalje.
Podaci Copernicusa bilježe se od 1979.
Služba za klimatske promjene od 1950. godine koristi i razne ostale dostupne joj podatke, primjerice one sa zemaljskih stanica, iz balona, zrakoplova i satelita.
Mjesečni podaci o temperaturama, pokrivenosti površine mora ledom i o ostalim pojavnostima objavljuju se uz pomoć računalnih analiza.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
