Nije sve u moru: Švicarska i Belgija zarađuju više od nas

Rekordna, nevjerojatna, fantastična, povijesna..., epiteti su kojima se u javnosti posljednjih dana opisuje prošlogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj. Doista, 2017. smo zaključili s odličnim turističkim rezultatima.

Broj dolazaka i noćenja neprestano je u dvoznamenkastom porastu, a raste i broj domaćih i stranih turista, kao i posjećenost određenih hrvatskih gradova i regija.

- Ovo su povijesni turistički rezultati za Hrvatsku koja je potvrdila poziciju jedne od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači sve više gostiju. Hrvatska je danas hit turistička destinacija, a taj status želimo zadržati i u sljedećim godinama - kažu u Ministarstvu turizma.

No prošlogodišnji rekordni rezultati hrvatskog turizma samo su kap u moru prihoda koje ostvaruju neke druge europske zemlje, koje čak nemaju ni glavni hrvatski adut - more. Primjerice, Austrija samo u ljetnim mjesecima od turizma zaradi čak dva i pol puta više nego što Hrvatska zaradi cijele godine. I dok je Austrija zimi jedna od najjačih europskih destinacija zbog skijaškog turizma, tamošnja turistička ponuda ne jenjava ni tijekom ostatka godine. Dobro organizirani turistički sektor donosi im zaradu cijele godine.

Austrijanci u razvoju turističkih projekata izbjegavaju strane banke i tradicionalno vjeruju domaćima, a na velika ulaganja ne čekaju dulje od pet godina.

Iako se Hrvati hvale da u naš turizam većinom investiraju domaće tvrtke, razdoblje realizacije nedvojbeno je dulje nego u Austriji. Prije tri godine Austrija je od turizma zaradila 14,9 milijardi eura, a Hrvatska 8,8 milijardi eura. Usporedbe radi, te je godine Nizozemska zaradila 10,7 milijardi eura, Belgija 9,5 milijardi, a Švedska čak 9,9 milijardi eura.

- Hrvatska ima izuzetnu kvalitetu krajolika i kulturne baštine, nudi stabilnost i sigurnost za turiste. Tek je sad u potpunosti globalno otkrivena i glasi kao nezaobilazna turistička destinacija, što će sigurno još godinama generirati rastući interes za dolaskom - smatra Ivo Kunst, stručnjak s Instituta za turizam.

S njim se slažu i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam, kaže da su očuvani i raznolik okoliš te ulaganja u sigurnost najveće prednosti hrvatskog turizma. No priznaje da postoji velik prostor za daljnji napredak, a vidi ga prvenstveno u produljenju sezone.

- To bi utjecalo kako na ukupan rast turističkog sektora, tako i na rast povezanih gospodarskih djelatnosti, a smanjilo bi opterećenje u samoj špici sezone - kaže Urlić i ističe da HGK potiče razvoj svih oblika turizma koji su zaslužni za produljivanje sezone, primjerice otvaranje grupacije luksuznih hotela koji potiču poslovanje tijekom cijele godine.

Rekordne brojke očekujemo u 2018. 

- Ključne stvari koje muče naše gospodarstvenike i koče daljnji rast su porezna rasterećenja, rješavanje zakonske regulative koja koči razvoj i investicije te sustavno otklanjanje problematike zapošljavanja i nedostatka radne snage. Potrebni su nam bolji uvjeti u poslovnom okruženju. Samo na temelju njih možemo očekivati porast konkurentnosti i održivosti turizma - dodaje Urlić iz HGK i naglašava da je turizam s 19 posto udjela u BDP-u od iznimnog značaja za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Ističe i da Hrvatska nije uložila ni u jedan bivši vojni objekt ili industrijsko postrojenje na turistički atraktivnim lokacijama, u čemu vidi još jedan element uspjeha.

Ističe da je Hrvatskoj potrebna i bolja suradnja među ministarstvima koja su povezana s kvalitetom ukupnog turističkog proizvoda i slike naše zemlje. Član saborskog Odbora za turizama Anton Kliman (HDZ), i bivši ministar turizma u vladi Tima Oreškovića ističe da sezonu treba produžiti.

- Za to ima mnogo alata, od kojih je i ugovaranje novih charter letova za Hrvatsku u predsezoni i podsezoni, a na kojem Ministarstvo radi - kaže Kliman. 
Predsjednik saborskog Odbora za turizam Branko Grčić (SDP) također smatra da Hrvatska ima prostora za poboljšanje svog turizma.

'Trebaju nam novi zakoni o turizmu'


- Trebalo bi osmisliti neki poticajni model koji bi dao veće značenje kontinentalnom turizmu, ali i razvio domaći turizam za hrvatskog gosta. Problem je i ukupna politika države prema tom sektoru. Mediteransko okruženje je Hrvatskoj dalo izvanrednu priliku za dobre turističke rezultate, a s druge strane imamo pomalo maćehinski odnos države, kao što je bespotrebno dizanje PDV-a s 13 na 25 posto. To je u prvom redu ograničilo potencijal investicija velikog broja manjih tvrtki, obrta, taman nakon jednog zamaha koji se dogodio - kaže zastupnik Branko Grčić.


Mostova članica Odbora za turizam Ivana Ninčević Lesandrić ističe kako Hrvatska mora postati zemlja koja će živjeti 365 dana od svog turizma, a ne samo ljeti. Kad je u pitanju turistička ponuda, Hrvatska se, naglašava Lesandrić, ne može oslanjati samo na vremensku prognozu.
- Turizam se u razvijenim državama odvija 365 dana, a kod nas je najrazvijeniji u ljetnoj sezoni na obali. Kod nas padne kiša i svi kukaju kako je manje turista ili kako turisti odlaze, u Londonu pada kiša 365 dana pa im je turizam na vrhuncu. Poanta je pružiti turističke sadržaje koji će privući turiste i van ponude “sunce i more.” Treba dati veću podršku ulaganjima u zdravstveni turizam, kulturni turizam, kongresni turizam, nautički turizam i aktivni odmor. Zatim, unaprijediti smještajne kapacitete, staviti u funkciju državnu i gradsku imovinu u turističke svrhe, povećati broj jeftinih avionskih letova, popularizirati prikaze raznih povijesnih događaja kao i tzv. filmskog turizama - kaže nam Ninčević Lesandrić. 

Vjerujemo da će 2018. biti jednako uspješna godina

Turistički rezultati u 2017. godini najbolji su pokazatelji da se vrlo brzo mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci. Naša intencija u 2018. godini je nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju i potaknuli investicije, kaže ministar turizma Gari Capelli.