Koalicija na vlasti razmišlja o uvođenju vjerskog poreza na islam. Smatraju da će tako smanjiti financiranje rada džamija iz inozemstva i smanjiti radikalizaciju vjernika
PO UZORU NA CRKVENI POREZ
Njemačka razmišlja o porezu na islam: Bit će manje radikala
Političari vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije zauzeli su se za uvođenje vjerskog poreza u Njemačkoj i za muslimanske vjernike čime bi se omogućilo neovisnije financiranje rada džamija u Njemačkoj koje se trenutno financiraju novcem iz inozemstva, javljaju njemački mediji u srijedu.
- Cilj nam mora biti oslobađanje islama u Njemačkoj od utjecaja iz inozemstva i jača orijentacija na izvore u Njemačkoj - rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU Thorsten Frei u razgovoru za dnevnik Die Welt.
On je zaključio da bi uvođenje poreza za muslimanske vjernike, po uzoru na crkveni porez koji plaćaju vjernici protestantskih i katoličkih crkava u Njemačkoj, bio 'prvi korak u pravom smjeru'.
I manji partner u vladi Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), zalaže se za proces odvajanja islamskog vjerskog života u Njemačkoj od utjecaja iz inozemstva.
- Ideja da se muslimanske vjerske organizacije u Njemačkoj odvoje od financija iz inozemstva je vrijedna rasprave - rekao je stručnjak SPD-a za unutarnje-politička pitanja Burkhard Lischka za Die Welt. On vjeruje da bi se time smanjila mogućnost radikalizacije vjernika.
Podrška ideji odvajanja od utjecaja na njemačke džamije preko financija dolazi i od nekih liberalnih vjerskih zajednica poput nedavno osnovane Ibn-Rušd džamije u Berlinu koja se, između ostalog, zalaže i za ravnopravniji tretman spolova.
Džamije u Njemačkoj koje okupljaju turske vjernike, koji s preko dva milijuna članova čine najveću nacionalnu islamsku zajednicu u Njemačkoj, stoje pod kontrolom turske udruge Ditib koja je direktno podređena turskoj vladi.
U prošlosti je bilo žestokih kritika na račun Ditiba, između ostalog i zbog toga jer su imami ovih džamija špijunirali navodne protivnike režima predsjednika Tayyipa Recepa Erdogana.
S druge strane postoji čitav niz džamija koje stoje pod direktnim utjecajem zaljevskih zemalja poput Saudijske Arabije i u kojima se njeguju izuzetno konzervativne forme islama. U takvim džamijama su bili aktivni i kasniji napadači na SAD 11. rujna 2001. a i napadač na berlinski božićni sajam 2015. je pripadao krugu jedne radikalne džamije u Berlinu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
