Njemački CDU izabrao Friedricha Merza za šefa stranke

Merz je osigurao potrebnu apsolutnu većinu na izborima na kojima su mu protukandidati bili Helge Braun i Norbert Roettgen.

Dobio je više od 50 posto glasova, objavila je stranka u petak u Berlinu, što znači da drugi krug nije potreban.

Laschet je podnio ostavku nakon što je CDU, koji je u posljednjih 16 godina bio dominantna snaga u nizu koalicija na čelu s bivšom kancelarkom Angelom Merkel, loše prošao na rujanskim izborima.

CDU, koji je vladao njemačkom politikom od Drugoga svjetskog rata, sada je u oporbi, a vlast je preuzela koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Slobodnih demokrata.

Pobjeda i izbor Merza znači okretanje CDU-a konzervativnim korijenima

Predstavnik gospodarskog krila Kršćansko-demokratske stranke (CDU) Friedrich Merz bit će sljedeći predsjednik njemačkih demokršćana, a njegov izbor u petak tumači se kao povratak konzervativnom profilu kojeg je stranka imala prije ere bivše kancelarke Angele Merkel.

Friedrich Merz se u trećem pokušaju izborio za mjesto predsjednika CDU-a. Prvi put mu je to propalo prije tri godine, nakon što je izgubio od Annegret Kramp-Karrenbauer. Potom se to dogodilo i početkom 2021., kada je izgubio protiv Armina Lascheta, koji je nakon toga demokršćansku Uniju CDU/CSU kao kancelarski kandidat odveo u izborni poraz, zbog čega se nakon izbora u rujnu i povukao s mjesta predsjednika stranke.

Za Merza je glasalo 62,1 posto ispitanih članova baze, a za njegove konkurente, dosadašnjeg šefa kancelarskog ureda Helgea Brauna, glasalo je 12,5, a za trećeg kandidata, Norberta Roettgena, 25,8 posto članova CDU-a.

Izbor bi krajem siječnja trebao biti i službeno potvrđen na stranačkoj konvenciji CDU-a.

Povratak konzervativnom profilu

Time bi se, slažu se politički komentatori u Njemačkoj, CDU ponovno vratio svom konzervativnom profilu koji je karakterizirao stranku prije dolaska dugogodišnje kancelarke Angele Merkel, koja je stupila na čelo stranke 2000. i koja je, po mišljenju velikog dijela stranke, CDU previše odvela u liberalne vode.

Taj raskol se posebice iskristalizirao tijekom izbjegličke krize 2015., kada je Merkel dozvolila nekontrolirani dolazak preko milijun arapskih izbjeglica u zemlju.

Merz, koji se nalazio u otvorenom sukobu s Angelom Merkel i zbog koje se 2002. povukao s mjesta predsjednika demokršćanskog zastupničkog kluba, nikada nije skrivao svoje neslaganje s lijevo orijentiranim pravcem kojim je CDU krenuo nakon dolaska Merkel na čelo stranke.

Merz i prema drugim liberalnim pitanjima, poput uloge homoseksualaca, često polarizira mišljenja pa tako i unutar vlastite stranke. Prošle godine je tako izazvao reakcije nakon što je rekao kako ne može zamisliti da na kancelarsku poziciju dođe osoba homoseksualne orijentacije, a sve to u trenutku kada se raspravljalo o kancelarskom kandidatu Unije i kada se među potencijalnim kandidatima nalazio tadašnji ministar zdravstva i deklarirani homoseksualac Jens Spahn.

Merz je isto tako u prošlosti bio među zastupnicima CDU-a koji su u Bundestagu glasali protiv nekih zakonskih promjena poput kažnjavanja silovanja u braku.

Kandidat liberalno-gospodarskog krila

Kritičari Merzu, koji spada među najbogatije njemačke političare i običava na termine dolaziti privatnim zrakoplovom, predbacuju i angažman u multinacionalnom investicijskom fondu Blackrock gdje je, kako navode, svoje političke veze u velikoj mjeri koristio za lobiranje.

Unatoč godišnjim primanjima od najmanje milijun eura, Merz se u jednom intervjuu izjasnio kao pripadnik „višeg srednjeg staleža“.

Smatra se da bi CDU s Merzom na čelu mogao demokršćanima vratiti dio konzervativnih birača koji su se zbog liberalne i prije svega izbjegličke politike Angele Merkel okrenuli desno-populističkoj Alternativi za Njemačku.

Markus Soeder, predsjednik sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) čestitao je Merzu na pobjedi i najavio uspješnu suradnju.

Soeder nije skrivao svoje otvoreno neslaganje s dosadašnjim predsjednikom CDU-a Arminom Laschetom zbog kojeg je, po mišljenju mnogih unutar stranke, Unija CDU/CSU i izgubila parlamentarne izbore ove jeseni, nakon čega je formirana vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala na čelu s novim kancelarom Olafom Scholzom, koji je na tom mjestu zamijenio Angelu Merkel.