Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Scholz je istodobno zaključio kako je proces ujedinjenja uznapredovao usprkos velikim i jedinstvenim izazovima koje je sa sobom donijelo spajanje dviju njemačkih država
Na proslavi 34. godišnjice ujedinjenja dviju njemačkih država, u četvrtak u Schwerinu, njemački kancelar Olaf Scholz kazao je kako proces ujedinjenja još nije okončan.
„Mislim da neću odati nikakvu tajnu ako kažem da proces ujedinjenja ni nakon 34 godina nije okončan“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na središnjoj svečanosti Dana njemačkog jedinstva, koja se ove godine održava u glavnom gradu savezne pokrajine Mecklenburg-Prednje Pomorje, Schwerinu.
Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) istodobno je zaključio kako je proces ujedinjenja uznapredovao usprkos velikim i jedinstvenim izazovima koje je sa sobom donijelo spajanje dviju njemačkih država nakon desetljeća razdvojenosti.
„Mi smo se nalazili pred jedinstvenim izazovom spajanja dviju razdvojenih država, različitih na svim razinama: političkim, gospodarskim, kulturnim i mentalnim“, rekao je Scholz pred okupljenim dužnosnicima u Državnom kazalištu u Schwerinu.
On je ukazao na mnoge žrtve koje su stanovnici Njemačke, a pogotovo oni na istoku, podnijeli nakon ujedinjenja. I s tim u vezi ukazao je na jačanje populističkih stranaka na istoku.
„Na posljednjim pokrajinskim izborima svjedoci smo da se trećina birača okreće autoritarnoj i radikalno nacionalnoj politici i strankama koje se bore protiv slobodne demokracije“, rekao je Scholz aludirajući na najnovije izborne uspjeha populističkih stranaka s lijevog i desnog spektra.
Njemački kancelar ukazao je na potrebu „izjednačavanja životnih uvjeta“ na istoku i zapadu zemlje, kao i potrebu da više ljudi s istoka bude na istaknutim položajima u zemlji.
Još uvijek prisutna razlika u plaćama
Prema istraživanju zaklade Humboldt, na čelu njemačkih poduzeća se nalazilo svega 1,6 posto menadžera porijeklom s istoka zemlje. Istodobno udio stanovništva s korijenima u DDR-u je 19 posto.
I razlika u plaćama između istoka i zapada zemlje još uvijek je prisutna u mnogim poduzećima.
Početkom tjedna radnici tvornice automobilske opreme Borbet u Tiringiji i Saskoj su zaprijetili štrajkom ako se ne izjednače plaće s kolegama koji rade u pogonima na zapadu Njemačke. Na zapadnu zemlje radnici Borbeta primaju u prosjeku satnicu od 19,50 eura, dok na istoku satnica iznosi 15 eura.
Sindikata zaposlenih u metalskoj industriji IG Metall traže iste kolektivne ugovore za zaposlene na zapadu i istoku zemlje.
Prema informacijama Saveznog ureda za mirovine, razina mirovina na istoku i zapadu zemlje se u međuvremenu izjednačila. Odmah nakon ujedinjenja mirovine na zapadu zemlje bile su više za 40 posto.
Njemačka 3. listopada slavi dana kada je područje dotadašnje Istočne Njemačke pripojeno SR Njemačkoj. Ujedinjenju je prethodio pad Berlinskog zida 9. studenog 1989. te pregovori predstavnika država pobjednica Drugog svjetskog rata s predstavnicima dviju njemačkih država.
Analitičari kao jedan od razloga uspjeha populističkih stranaka poput Alternative za Njemačku (AfD) ili Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) kod birača na istoku Njemačke pripisuju još uvijek prisutnoj frustraciji kod dijela građana bivšeg DDR-a koji još uvijek ujedinjenje doživljavaju kao okupaciju Zapadne Njemačke.
AfD i BSW i na vanjskopolitičkom planu zastupaju stajališta istočnonjemačkih građana koji se protive vojnoj pomoći Ukrajini i ponovnom stacioniranju američkih raketa u Njemačkoj.
24sata © 2026
