Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
17 komentara

Tomislav Panenić: Razočaran sam, opet živimo u prošlosti

Stanku su zatražili Tomislav Panenić u ime Kluba Mosta, Branko Hrg u ime HDS-a, Ivan Lovrinović u ime Promijenimo Hrvatsku, te Mladen Madjer u ime HSS-a

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
17 komentara

Zastupnici su i u srijedu radni dan u Saboru započeli stankom koju je zatražilo više Klubova. Tomislav Panenić u ime Kluba Mosta zatražio ju je kako bi progovorio o stanju u slavonskim županijama na osnovu podataka HGK-a, Branko Hrg u ime HDS-a zbog prometnog kolapsa na cesti Goričan-Zagreb, Ivan Lovrinović u ime Promijenimo Hrvatsku kako bi upozorio na probleme funkcioniranja saborskih odbora te Mladen Madjer u ime HSS-a zbog sve težeg stanja u poljoprivredi. 

Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku stanku je sazvao jer je želio istaknuti kako saborski odbori nisu popunjeni znanstvenicima i stručnjacima, a prošlo je osam i pol mjeseci od konstituiranja Sabora. 

- Činjenica je da se za 24 odbora raspisao jedinstveni natječaj gdje se tražilo oko 120 vanjskih članova, stručnjaka, znanstvenika, ljudi koji su kompetentni za određena područja kojima se bave ovi saborski odbori. Ali gospodo, pola godine to stoji. Zašto? Možemo li mi raditi bez struke i bez znanosti? Tamo se raspravlja o važnim temama, o važnim zakonima. Kada nema znanosti i struke to sigurno utječe, pogoršava kvalitetu svega. Utječe na kvalitetu zakona, dešavaju se propusti, smanjuje se kapacitet. Sadašnji kapacitet odbora je nedovoljan, rasprave su mršave ili ih nema, jednostavno točke prolaze. I sam sam se u to uvjerio, sve to ugrožava kvalitetu rada - poručio je Lovrinović apeliravši na vodstvo Sabora da odbore ne pretvara u debatne klubove političara i glasačke mašine.

Tomislav Panenić u ime Kluba Mosta istaknuo je kako je HGK iznio podatke o razvijenosti hrvatskih županija, po kojima su četiri slavonske županije, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska te Virovitičko-podravska na samom začelju. Dodao je da ta regija spada i u najlošije rangirane regije u Europi, u kojoj se odvija depopulacija i stoje brojne napuštene kuće.  

- Može li takvo opustošeno društvo stvoriti ikakvu dodanu vrijednost? Uspješnica Slavonije treba biti poljoprivredna proizvodnja, a slavonski proizvodi trebaju biti na meniju turističkih objekata. Imali smo izmjene poreznog sustava, ali ja još to nisam osjetio. Imamo Projekt Slavonija, od kojeg svi mnogo očekujemo, ali ono što je dosad rečeno temelji se na sredstvima EU-a koja su dosad već dodijeljena. Razočaran sam, opet živimo u prošlosti, ni jedan naš političar još nije donio stvarnu viziju kako će Slavonija napredovati - poručio je Panenić. 

Mladen Madjer u ime HSS-a istaknuo je probleme poljoprivrednika. 

- Poljoprivrednici, nažalost, žive na rubu egzistencije, a smatramo da malo štitimo i premalo rješavamo njihove probleme. Kad bismo koristili svoje poljoprivredne resurse, Hrvatska bi mogla prehraniti 20 milijuna stanovnika - poručio je Madjer naglasivši i  kako je omjer uvoza i izvoza vrlo nepovoljan.  

- Postoji niz problema kao što su poticaji, otkupna cijena i poljoprivredno zemljište. Žalosno je da se u trenutku sjetve ne zna koliko će poljoprivrednici dobiti poticaja - istaknuo je. 

Naveo je i problem Agrokorove neisplate poljoprivrednim gospodarstvima, zbog čega bi mnogi od njih mogli biti ugašeni.  

- Pitam vas, što smo mi poduzeli za ta mala poljoprivredna obiteljska gospodarstva? Što možemo poručiti našim seljacima? Samo da se nastave moliti Majci Božjoj i Gospi Sinjskoj. Samo im je to još preostalo - zaključio je Madjer.

Nakon stanki, zastupnici su pojedine prijedloge Zakona raspravili vrlo brzo. O pojedinim ih je raspravljala tek njih dvoje, troje. 
Prvo su brzinski raspravili izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, tzv "lex Perković" koji se samo usklađuje sa zakonima EU.

- Radi se o usklađivanju sa dvije direktive, Direktivom na pravo na pristup na odvjetnika kao i na Direktivu o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima - istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj. 

Kažimir Varda (Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske) naglasio je kako je posebno važna presumpcija nevinosti. I istaknuo je i kako u proračunu treba predvidjeti stavku za povećane troškove provedbe europskog uhidbenog naloga.
 
- Implementacijom direktiva, jedne i druge, 2013. i 2014. godine, propisano je minimalno pravo osoba uhićenih u svrhu izvršavanja Europskog uhidbenog naloga, a ono što je najvažnije, uvedeno je pravo na odvjetnika. I to čak na odvjetnika iz domicilne države osobe protiv koje se izdaje Europski uhidbeni nalog. Vrlo je važna i presumpcija nedužnosti. Raduje me da se kroz prijedlog teksta Zakona o tome posebno vodilo računa. U prijedlogu Zakona kazali ste da se ne očekuje povećanje troškova provedbenih aktivnosti u odnosu na dosadašnje te stoga nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Međutim, točka 23. otvara mogućnost da se kod izdavanja Europskog uhidbenog naloga pojave troškovi koji su iznimno visoki - istaknuo je Varda dodavši kako će Klub stranke rada i solidarnosti, Stranke međugeneracijske solidarnosti, Hrvatskih reformista i nezavisnih podržati ovaj prijedlog Zakona.

I SDP će izmjene Zakona podržati. No, Orsat Miljenić istaknuo je kako Hrvatska debelo kasni s usklađivanjem te provedbom Direktiva. 

- Nema nikakvog razloga zašto se ovo nije napravilo prije godinu i pol, međutim sad smo tu, hajmo to pokušat zgurat što prije do ove ljetne stanke - poručio je Miljenić. 

Marija Jelkovac u ime Kluba HDZ-a istaknula je kako se zakonom propisuju minimalni standardi koji jačaju uzajamno povjerenje i olakšavaju pravosudnu suradnju utemeljenu na načelu uzajamnog priznavanja. 

- Što je vrlo pozitivno i dovodi do veće pravne sigurnosti, a pogotovo jer se radi o području kaznenog prava gdje su ustvari stvari vrlo osjetljive jer dolazi do ograničavanja slobode kao temeljnog ljudskog prava - rekla je Jelkovac. 

Potom su prešli na raspravu o prijedlogu Zakona o međunarodnom privatnom pravu koja je također raspravljena bez većih primjedbi. 

Državni tajnik Kristian Turkalj istaknuo je kako Zakon uređuje tri skupine pravila.  

- Pravila o određivanju mjerodavnog prava za privatno pravne odnose sa međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela RH, za raspravljanje u pravnim stvarima čiji su predmet privatno pravni odnosi sa međunarodnim obilježjem te pravila za priznanje i proglašenje ovršnosti stranih sudskih odluka, čiji je predmet navedeni privatno pravni odnosi. Ovim zakonom uvodimo određene novine i jedna od novina je uvođenje poveznice uobičajenog boravišta koja se koristi u europskom pravu - obrazložio je Turkalj. 

Marko Vučetić istaknuo je kako će Most podržati ovaj Zakon jer smatraju da se radi o dobrom zakonskom rješenju.  

- Radi se o dobrom rješenju izbjegavanja sukoba nadležnosti i na adekvatan način se sačuvalo nešto dobro iz hrvatske sudske i zakonodavne prakse, a to smo vidjeli na primjeru definicije i definiranja uobičajenog boravišta, sjedišta, ali i što se ta dobra praksa usuglasila s onim zahtjevima našeg međunarodnog okružja - poručio je Vučetić. 

HDZ-ova zastupnica Marija Jelkovac istaknula je kako je ovaj Zakon zaista važan.  

- Bitno je istaknuti da će se donošenjem ovog Zakona i sucima, odnosno praktičarima, znatno olakšati postupanje i rješavanje situacija s međunarodnim obilježjem jer će imati jedan novi Zakon u koji će biti preuzeta sva dosadašnja dobra sudska praksa koja se godinama iznjedrila u rješavanju svih ovih sporova koji su imali međunarodna obilježja, a isto tako dobit ćemo Zakon koji odgovara potrebama suvremenog međunarodnog pravnog prometa koji će dovesti na taj način i do pravne sigurnosti, a i do ujednačenije sudske prakse - istaknula je Jelkovac.

Joško Klisović istaknuo je kako će SDP podržati Zakon jer je to, rekao je, nešto što nedostaje Hrvatskoj od osamostaljenja. 

- Da ne bi bilo nedoumica, mi smo uvijek imali regulirano ovo područje, ali ono je bilo rasuto u razne naše zakone. Dakle, nije da nismo imali pravila i da nismo bili uređena pravna država, no sada imamo sve na jednom mjestu i to je jako važno - istaknuo je Klisović. 

Tomislav Žagar poručio je kako će Most podržati prijedlog Zakona zato što "budućnost hrvatske željeznice ne možemo vidjeti drugačije nego kroz sve ove zakonske regulative koje moramo primijeniti, implementirati u naš zakonodavni okvir s obzirom na to da smo članica EU-a."
- Proteklih 20 i nešto godina je vodilo tome da su hrvatske željeznice dosta zapuštene, zapostavljene, razvijali cestovni sektor.  Ali mislim da neće ovaj Zakon doprinijeti boljitku željeznica, već će doprinijeti sveobuhvatni konsenzus svih onih koji mogu odlučivati da bi nam sutra na hrvatskim željeznicama bilo bolje - rekao je Žagar.

SDP-ov Alen Prelec također je istaknuo kako stanjem u HŽ-u ne možemo biti zadovoljni. 

- Kako možemo biti zadovoljnim ovakvim stanjem? Imamo zastarjele vlakove, bez klime. Kod nas je pravilo da se željeznicom vozi samo sirotinja - poručio je Prelec. 

Ivica Mišić poručio je kako je sramotno kako stanovnici s istoka stižu u Zagreb.  

- Kroz Vinkovce je nekada prije rata 300 vlakova prolazilo u danu, a danas prođe možda 80 i čak manje i sa puno manjim brzinama - istaknuo je Mišić. 

Pero Ćosić je u ime Kluba zastupnika HDZ-a istaknuo kako je jedini izlaz za poboljšanje željezničkog prijevoza učiniti ga konkurentnim cestovnom i zračnom prometu, a do čega se može doći samo poboljšanjem infrastrukture.

Mostovac Miro Bulj založio se za kaznenu odgovornost ljudi koje vode državne tvrtke. 

- HŽ vodi osoba koja novac troši na odvjetnike i razračunavanje sa svojim djelatnicima. A u Hrvatskoj bi se mogli snimati westerni jer su pruge tako rasklimane da bi mogle stvoriti pravi ugođaj s Divljeg zapada - rekao je Bulj. 

'Svakih 28 dana biva ubijena jedna žena'

Zastupnici su u Saboru raspravili i konačni prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kako je istaknuo državni tajnik Juro Martinović, ovim Zakonom slijedi se europska direktiva o uspostavi minimalnih uvjeta za zaštitu žrtava nasilja u obitelji.

Ines Strenja Linić je u ime Kluba Mosta istaknula kako se sada Hrvatska pridružuje zemljama koje imaju nultu stopu tolerancije na obiteljsko nasilje. 

- Problem obiteljskog nasilja sve je izraženiji u hrvatskom društvu. Društveni mehanizmi još uvijek nisu našli sveobuhvatno rješenje kako spriječiti ili barem ublažiti nasilje u obitelji - istaknula je Strenja Linić dodavši kako zakonsko rješenje i nije toliko loše, ali je problem njihova implementacija i provedba u praksi.

Naglasila je kako su najveće žrtve obiteljskog nasilja djeca jer ona trpe teške i dugotrajne posljedice.  Dodala je i kako Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, ali da se nada da će to učiniti.

- Dijete dobiva poruku da je zlostavljanje normalan oblik ponašanja i može steći zaključak da je to normalno te ga može u nekom trenutku i samo primijeniti nad nekom osobom za koju procijeni da je slabija od njega - rekla je. 

Poručila je kako po nekim podacima partnersko nasilje pogađa svaku treću ženu te da je  zadnjih 10 godina ubijeno 300 žena. Kao problem je istaknula činjenicu da je obiteljsko nasilje još uvijek slabo vidljivo jer se događa unutar četiri zida.

- One žrtve koje i prijave nasilje, bivaju izjednačene s nasilnicima te i same dobivaju prekršajnu prijavu - istaknula je dodavši kako pravosuđe ne funkcionira kako bi trebalo. 

HDZ-ova zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović istaknula je kako su određene odredbe Istanbulske konvencije već inkorporirane u ovaj Zakon. 

- Novi moment je da je sada za ovaj Zakon mjerodavno Ministarstvo pravosuđa, a ne više Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - istaknula je Petrijevčanin Vuksanović. 

Marta Luc Polanc u ime Kluba SDP- istaknula je također poražavajući podatak.

- Svakih 28 dana biva ubijena jedna žena, to su poražavajući podaci. Oni su dokaz da sva dosadašnja zakonska regulativa i postupanja nadležnih tijela nisu bila dovoljna - istaknula je. 

Iako zakon nije idealan, SDP će ga, kaže Luc Polanc, podržati. Naglasila je i kako je u Zakon trebalo biti uvršteno i obiteljsko nasilje u slučajevima kad partneri ne žive u istom životnom prostoru. 

Nada Turina-Đurić u ime Kluba nezavisnih zastupnika i HSU-a smatra kako ovaj Zakon nosi promjene koje čine jedan korak naprijed. Istaknula je da će njihov Klub Zakon podržati, ali naglasila i problem. 

- Visina kazne za one koji ne prijave nasilje višestruko je veća od one koja bi bila određena nasilniku, što zasigurno ne šalje dobru poruku - rekla je. 

Ivan Pernar je u ime Kluba Živog zida i Snage istaknuo ekonomsko nasilje kao najveći uzrok nasilja danas.
 
- Ako pitate ljude u obitelji zašto se svađaju, najčešće se svađaju oko novca. Vjerujem da bi se ljudi u obitelji manje svađali kad bi bilo više novca. Žene su često ekonomski ovisne o muškarcu. Zbog nedostatka novca one onda pristaju na nasilje - istaknuo je Pernar dodavši i kako nikog ne zanima vrsta nasilja koju provodi država nad obitelji. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message