Novi udar: Tri razloga zašto će nam 1. travnja plin poskupjeti

Nakon dva pojeftinjenja cijene plina 2014. i 2015. godine, od prvog travnja plin će poskupjeti. Potvrđeno nam je to u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ali koliko će poskupljenje biti kažu da još ne mogu otkriti jer rade izračune.

Državni tajnik Ante Čikotić navodi da će poskupljenje ublažiti smanjenjem mrežarina koje se naplaćuju za transport plina i ubire ih državna tvrtka Plinacro. 

POGLEDAJTE VIDEO

Predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u četvrtak je ustvrdio da će ove godine struja poskupiti od 4 do 5 posto, a plin čak 15 do 20 posto.

Vrdoljak je gostujući na N1 televiziji rekao kako procjenjuje da će u 2017. poskupjeti i struja i plin, što je rezultat politike Bože Petrova i HDZ-a.

"Njihove reforme donose nevjerojatno blagostanje Hrvatskoj", ironično je rekao dodavši kako zbog takve politike u energetici, u koju se treba razumjeti i znati raditi, dolazi do poskupljenja.

Hoće li vlast prevaliti poskupljenje struje na gospodarstvo ili na domaćinstva, to ne znam, rekao je Vrdoljak i ocijenio kako je to politička odluka. Za domaćinstva plin će poskupiti 15 do 20 posto, smatra Vrdoljak.

S druge strane, Čikotić navodi razloge zašto se cijena plina mora promijeniti. Prvi je da država više ne može određivati cijenu plina po kojoj će Ina prodavati HEP-u plin, a HEP dalje svim lokalnim distributerima.

- Imamo tu i predtužbu Europske komisije, a podsjetimo da je i razlog arbitraže s Inom i spor oko plinskog biznisa. To da država može određivati cijene je prošlo svršeno vrijeme - kaže Čikotić.

Drugi razlog je što će plin morati biti prepušten tržištu, a cijene su na njemu porasle. Kao što su građani osjetili pojeftinjenje zbog pada, tako će sada morati osjetiti i poskupljenje. No osim referentne cijene na tržištu, Čikotić navodi da u trošak ulazi i cijena transporata kao treći razlog. A ona je u Hrvatskoj među višima i Europska komisija nas je na to upozorila i tu će država intervenirati. 

- Intervenirat ćemo u te mrežarine, trenutačno traju sastanci na tu temu. Uskoro će biti poznato koliko, ali kroz snižavanje mrežarina ćemo ublažiti udar za građane, a to nam je najvažnije - objašnjava Čikotić.

Napominjući kako živimo u dinamičnom vremenu, kako se i Hrvatska mora prilagoditi uvjetima, rekao je kako je želja da se više koriste domaći izvori jedan od razloga zašto Hrvatska želi vratiti Inu u svoje vlasništvo.

"Ina je u djelomičnom vlasništvu Hrvatske i MOL-a i to je jedan od razloga zašto je želimo vratiti nazad, da više koristimo naše domaće izvore", kazao je.

Ulažu se, nastavio je Čikotić, dodatni napori u razgovorima s regulatorom (Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom - Hera) i Plinacrom da cijene transporta plina, na koje država može utjecati, budu što manje. 

"A ono što je naš najveći napor je LNG koji će se desiti u mandatu ove Vlade i koji smo preokrenuli naopako da bi ga usmjerili u pravom smjeru. I očekujemo pozitivne vijesti kroz ovih tjedan dana iz EU u dobivanju bespovratnih sredstava za projekt LNG-a, koji će omogućiti novi dobavni pravac i utjecati na tržište plina kako bi građanima i industriji bila što povoljnija i sigurnija opskrba. To je naš zadatak kao države, a tržište će samo regulirati cijenu plina u budućnosti", kaže Čikotić.

Zovkić: LNG terminal za sigurnost opskrbe i time smanjenje cijena

I direktor korporativnih komunikacija LNG Hrvatska Matej Zovkić ističe značaj LNG terminala na otoku Krku za sigurnost opskrbe plinom, a time i na smanjenje cijena plina.

Po njegovim riječima, tvrtka LNG Hrvatska je završila javne natječaje odnosno poziv za ulaganje u tu tvrtku te za zakup kapaciteta LNG terminala. "Za jedno mjesec, dva očekujemo završetak dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, koju je financirala i Europska komisija s 4,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ove godine očekujemo i zaključenje tih ugovora i ono što je bitno je da LNG terminal osigurava sigurnost opskrbe plinom diverzifikacijom izvora, najbolje rečeno hrvatsku neovisnost o plinu", kazao je Zovkić.

Ističe kako LNG na Krku osigurava i sigurnost opskrbe ovog dijela jugoistočne Europe, što je prepoznala i Europska unija stavljajući LNG projekt na PCI i CESEC listu, na vrh prioriteta energetskih projekata.

"Za Hrvatsku je to bitno zato što će osigurati neovisnost o plinu i sigurno će doći do smanjenja cijene plina jer će to predstavljati novi dobavni pravac", zaključio je Zovkić.

Inače, krajem siječnja su iz tvrtke LNG Hrvatska poručili kako se aktivnosti oko izgradnje plutajućeg LNG terminala uz otok Krk provode u skladu s planom te realizacija toga projekta ne bi trebala kasniti. 

"Vezano za razvoj plutajućeg terminala, tvrtka LNG Hrvatska završila je javni poziv za prikupljanje ponuda. Sada slijedi potvrda skupštine društva da odobri izradu dokumentacije za plutajući terminal kako bi se moglo krenuti s izradom i prenamjenom studija, što očekujemo vrlo skoro, tako da kašnjenja ne bi trebalo biti", poručili su tada iz te tvrtke.

Taj projekt trebao bi biti završen 2019. godine. Kapacitet plutajućeg terminala planiran je na dvije milijarde prostornih metara plina godišnje, a Hrvatska njime cilja na domaće i srednjoeuropska tržišta.

Terminal, čija se izgradnja planira uz sjevernojadranski otok Krk, među projektima je koje Europska unija ocjenjuje važnima u svojim nastojanjima da unaprijedi energetsku sigurnost i smanji ovisnost o ruskom plinu.