O Gospiću u EU parlamentu: HDZ-ovci su probali umanjiti raspravu, evo što tvrde

Iz rubrike “Nevjerojatno, ali istinito” rasprava o otpadu započela je govorom povjerenika za zdravlje, Mađara Olivéra Varhelyja, o duhanu. Na prvi pogled možda se zabunio, ali Varhely je tzv. “Orbanov dečko”, do prije nekoliko godina bio je dio EPP-a, kao i HDZ, a oni su ga podržali i u utrci za mjesto povjerenika. Rasprava je zakazana za četvrtak u 15 sati, kad je već većina zastupnika otišla u svoje zemlje, a iz naziva je EPP izbacio “PFAS” i “Gospić”. Samim time, zastupnici su mogli pričati i općenito o toksičnim kemikalijama, bez da krše ikakva pravila. Time se pokušala ublažiti tema za HDZ, koji je u Hrvatskoj na vlasti, a u EU dio grupacije EPP.

Nakon njega prvi je govorio Karlo Ressler.

- Zaštita zdravlja ljudi nije ni lijeva ni desna. Ozbiljna politika rješava problem, a ne širi paniku. Ozbiljna politika rješava sanaciju, a ne koristi svoje građane za svoje planove. Nezakonito odlaganje otpada tiče se baš svake zemlje članice. Nezakonito odlaganje više od 35 tisuća tona opasnog otpada u Varaždinu, Benkovcu i Gospiću, koje je otkriveno uz pomoć Europola, pokazuje koliko je to štetno. Važno je reći da se sanacija ne rješava ideologijom, već radom. Građani imaju pravo na istinu, kontinuirani zdravstveni nadzor, a počinitelji moraju zakonski odgovarati. Biramo mjere, transparentnost, sankciju i odgovornost, konkretne mjere, a ne napuniti ih strahom, a onda na tome politički jahati - rekao je Ressler.

Ovdje treba napomenuti da otpad nije otkrio Europol nego hrvatska policija i Uskok. Europol je institucija koja služi za suradnju s policijama drugih zemalja koju su kontaktirale hrvatska policija i Uskok. Otkriće je isključivo hrvatsko.

- Postavljanje pitanja nije širenje panike. Kad korupcija, pogodovanje i politička šutnja postanu važniji od građana, onda se stvara panika. Neki sad pokušavaju skrenuti pozornost na prekograničnu trgovinu otpadom. Da, i to treba istražiti. Ali ovdje je važnije kako je moguće da institucije nisu koristile mehanizme koje imaju? Kako je moguće da tisuću kamiona uđe u državu i otpad bude zakopan u Gospiću? Samo u tom slučaju barem pet puta prekršeni su temeljni ugovori EU. Zakon propisuje da se ilegalno zakopani otpad mora sanirati u roku od 30 dana. Što imamo 580 dana nakon uhićenja? Ništa. Kad državne institucije zakažu, tražimo zaštitu od europskih institucija, to je zadnja linija obrane - rekla je Romana Jerković iz SDP-a.

Slovenska zastupnica Irena Joveva prozvala je EPP zbog umanjenja teme rasprave.

- Uvaženi kolege, ova rasprava je u početku trebala imati drugačiji naziv, trebala je imati PFAS u naslovu i tema je bila Hrvatska. Međutim, onda se dogodilo pročišćavanje teme. Šteta da jednako tako nije lako pročistiti 37 tisuća tona otpada iz Hrvatske. Bilo bi dobro kad bi se razmišljalo o budućnosti. Otpad je dolazio iz drugih zemalja, Italije i moje Slovenije. Prema podacima iz istrage, iz moje zemlje u Gospić je stiglo 15 tisuća tona otpada. Ako pokušavate pronaći dokaze zašto je ovo europski problem, otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost - rekla je Jerković.

Nakon nje na pozornicu je došao Gordan Bosanac.

- Ovim kriminalnim ekocidom dovedeni su u direktnu opasnost tisuće građana. Danas naše institucije ne znaju gdje je milijun tona otpada koje su ušle u zemlju. Povjereniče, kako je bilo moguće na nacionalnoj razini deregulirati praćenje otpada, a da je i dalje u skladu s Direktivom? Kako je to moguće - pitao je Bosanac.

Nikolina Brnjac iz HDZ-a objasnila je da je ovo pitanje sigurnosti.

- Hrvatska vlada i nadležne institucije poduzimaju sve potrebne korake, pokrenuta je sanacija, a krivci će biti kažnjeni. Europol je upozorio u ovom parlamentu da kriminalci iskorištavaju rupe u granicama. Kako je moguće da otpad pređe toliko granica, da ga nitko ne zaustavi? Europa danas govori o sigurnosti svojih granica, ali siigurnost je i kad znamo gdje je otpad, tko ga je proizveo i gdje je završio. Kad su ugroženi zdravlje i sigurnost svih nas, narod ne zanima političko prepucavanje nego rješenja - rekla je Brnjac.

Slovenski zastupnik Prebilič pitao ju je hoće li biti još slučajeva Gospić jer je Hrvatska uvezla puno otpada iako nema kapacitete za preradu otpada, na što mu je ona odgovorila brojkama oko toga koliko otpada je uvezeno. Romana Jerković iz SDP-a rekla joj je da nije na sve odgovor “kriminalci”.

- Kolegice, ne može odgovor na pitanje tko je zakazao biti samo kriminalci. Kriminalci postoje u svakoj državi, a odgovornost države je da ih otkrije i spriječi. Ovdje je riječ o tome da su prekršeni ugovori i direktive EU. A o konvencijama da ne govorim - rekla je Jerković.

I tu je otvorila još jedno važno pitanje: što će odlučiti Odbor za predstavke kojemu će Komisija morati detaljnije odgovoriti je li ovim zakapanjem otpada došlo do povrede i kršenja EU ugovora. Ako je, to se onda diže na još višu razinu. Na pozornicu je nakon Brnjac došla Sunčana Glavak.

- Razumijem zabrinutost građana, no neki danas ovdje žele politički profitirati. Držimo se činjenica: Vlada RH problem rješava. Pokrenuta je sanacija, sredstva su odvojena, ekocid je kazneno djelo. Ne stigmatizirajte poljoprivrednike i stočare iz Like. Proizvodi nisu zatrovani, hrana iz Like je sigurna. Od komisije očekujem jači sustav sljedivosti i bolji sustav praćenja otpada - rekla je Glavak.

Pitali su je misli li da je bolje da se priča općenito, a ne o konkretnom slučaju.

- Znate li gdje je Gospić? Ne znate. E ja znam. Znate li što se događa u Hrvatskoj? Ovaj problem se politizira - zaključila je Glavak.

Rasprava je prošla, ništa se nije promijenilo. No Gospićani stižu osobno u Bruxelles.