Obavijesti

News

Komentari 1

Oboljeli od rijetkih bolesti su i dalje diskriminirani u Hrvatskoj

Oboljeli od rijetkih bolesti su i dalje diskriminirani u Hrvatskoj
1

Nacionalni program nije implementiran, pa je ideja okruglog stoga da vidimo dokle se došlo i što se može napraviti po pitanju registra rijetkih bolest, istaknuo je Ivica Belina, predsjednik KUZ-a

VIDEO

Iako Hrvatska ima Nacionalni plan za rijetke bolesti 2015.-2020. on još uvijek nije implementiran pa su oboljeli od rijetkih bolesti, kojih je u Hrvatskoj oko 250.000, i dalje diskriminirani u svakodnevnom životu i zdravstvenom i socijalnom sustavu, upozoreno je na okruglom stolu "Rijetke bolesti - izazov za društvo", koji su u utorak organizirali Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) i Hrvatski savez za rijetke bolesti.

"Nacionalni program nije implementiran, pa je ideja okruglog stoga da vidimo dokle se došlo i što se može napraviti po pitanju registra rijetkih bolesti, gdje smo s liječenjem oboljelih s obzirom na visinu cijena lijekova, gdje su mjesta za međusektorsku suradnju između različitih ministarstva, te koja je uloga civilnih udruga", rekao je predsjednik KUZ-a Ivica Belina.

Oboljeli u manjim sredinama teško ostvaruju bilo kakva prava

Iako je Nacionalnim planom to predviđeno, u Hrvatskoj nije provedena klasifikacija rijetkih bolesti ni uspostavljen registar oboljelih, ne postoji sustav koordinatora u općim bolnicama, a neki od njih ni ne znaju da su koordinatori ili pak ne znaju što bi trebali raditi.

Gomilanje dugova i prosvjedi zbog nabave skupih lijekova...
Gomilanje dugova i prosvjedi zbog nabave skupih lijekova...

Programom je predviđeno i pružanje niza socijalnih usluga koje bi trebalo provoditi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, što se nije dogodilo pa je situacija teška, kazao je Belina .

"Posljedice za pacijente su najvidljivije u kvaliteti života, osobito kod oboljelih u manjim sredinama, koji imaju problema u ostvarivanja bilo kakvih prava te zdravstvenih i socijalnih usluga. S druge strane, veliki je problem dugo čekanje na postavljanje dijagnoze, zbog čega nastaju oštećenja koja je nemoguće zaustaviti", dodao je.

Tamara Kvas iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti navodi kako u programu ima devet točaka koje bi trebalo implementirati do 2020. godine, no zapelo je već na nekim temeljnim stvarima, poput uspostave registra, klasifikacije bolesti i pružanja osnovnih informacija liječnicima, a kamoli da se govori o osiguranju socijalne skrbi i poboljšanju stanja pacijenata.

'Iduća godina je reformska, u fokusu će nam biti zdravstvo'
'Iduća godina je reformska, u fokusu će nam biti zdravstvo'

To je diskriminacija oboljelih od rijetkih bolesti ne samo u svakodnevnom životu, nego i u zdravstvenom i socijalnom sustavu, i na tome se treba početi temeljitije raditi, ocijenila je Kvas.

Anketa je pokazala da 41 posto građana nikad nije čulo za termin "rijeke bolesti", a oni koji su čuli znaju za to iz humanitarnih akcija, medija i s društvenih mreža. Komunikacija je i dalje na udrugama i savezima, što se mora promijeniti - potrebna je veća i konstruktivnija potpora institucija i njihova uključenost u provedbu plana, smatraju u Hrvatskom savezu za rijetke bolesti.

U Hrvatskoj više od 250.000 oboljelih od rijetkih bolesti

Prema procjenama, u Hrvatskoj je više od 250.000 oboljelih te preko 400 dijagnoza rijetkih bolesti. Rijetkim bolestima smatraju se one koje se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika, a procjenjuje se da postoji između 7000 do 8000 različitih vrsta rijetkih bolesti u svijetu.

Na samom dnu EU-a: Hrvatska na zdravstvo premalo izdvaja
Na samom dnu EU-a: Hrvatska na zdravstvo premalo izdvaja

Rijetke bolesti su teške, kronične, često degenerativne i smrtonosne, a kod 50 posto oboljelih prvi simptomi javljaju se u djetinjstvu. Većina rijetkih bolesti su genetičke ili prirođene, među njih se ubrajaju i zloćudne bolesti, rijetke infekcije, alergijske/autoimune bolesti, otrovanja i degenerativni poremećaji.

Kvaliteta života oboljelih često je smanjena nedostatkom ili gubitkom samostalnosti, što pojačava nedostatak nade u učinkovitost terapije i manjak praktične podrške u svakodnevnom životu.

Dotaknuli smo dno... Ministre, zdravstvo nam je jako bolesno!
Dotaknuli smo dno... Ministre, zdravstvo nam je jako bolesno!

Rijetke bolesti teško opterećuju obitelj oboljele osobe jer su velike poteškoće u traženju adekvatne terapije - nemogućnost postavljanja ispravne dijagnoze, nedostatak informacija, znanstvenog iskustva, adekvatne i kvalitetne zdravstvene skrbi, te visoke cijene nekolicine poznatih lijekova i terapija.

Životni vijek oboljelih nerijetko je skraćen, a u usporedbi s ostalim bolestima liječenje rijetkih bolesti je otežano. Ipak, ako se otkriju na vrijeme, mnoge takve bolesti mogu se uspješno liječiti i kontrolirati.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Grlić Radman neće biti ministar vanjskih poslova?! Doznajemo tko bi ga trebao naslijediti
IZBORI 2024.

Grlić Radman neće biti ministar vanjskih poslova?! Doznajemo tko bi ga trebao naslijediti

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u okviru Ustavom predviđenog postupka za davanje mandata za sastavljanje Vlade Republike Hrvatske

Glavne sestre KBC-ova o situaciji u bolnicama i plaćama: 'Ima nas premalo, ali odlučile smo ostati'
INTERVJU ZA 24SATA

Glavne sestre KBC-ova o situaciji u bolnicama i plaćama: 'Ima nas premalo, ali odlučile smo ostati'

Plus+ Ne znam jesu li ljudi svjesni u kakvoj smo situaciji sad, a u kakvoj ćemo tek biti za 10 godina. U medicinske škole se upisuje premali broj učenika - otkriva nam glavna sestra KBC-a Split.
Plenković došao sa 78 potpisa! Milić na pitanje jesu li dobili mandat kratko rekao: 'Jesmo'
POGLEDAJTE VIDEO

Plenković došao sa 78 potpisa! Milić na pitanje jesu li dobili mandat kratko rekao: 'Jesmo'

Nakon što se sastao s Milanovićem, predsjednik mu je kratko rekao: 'Evo, radi klima'. Predaja potpisa trajala je svega 15-ak minuta, a glasnogovornik Milić je na pitanje 'Jeste li dobili mandate' kratko odgovorio 'Jesmo'.