Obavijesti

News

Komentari 0

'Od svih naših autora, najviše sam vjerovala u Nobela za Hertu Müller i Krasznahorkaija!'

'Od svih naših autora, najviše sam vjerovala u Nobela za Hertu Müller i Krasznahorkaija!'
5

Naša izdavačka kuća OceanMore postala je planetarni fenomen: u nešto više od 20 godina postojanja objavili su čak pet autora koji su, nakon njihova hrvatskog izdanja, osvojili Nobelovu nagradu za književnost!

Admiral

Nakon što je u četvrtka iz Stockholma došla vijest kako je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost mađarski pisac László Krasznahorkai, u Hrvatskoj se najviše slavilo u izdavačkoj kući OceanMore, u kojoj su objavljeni hrvatski prijevodi njegovih djela. No to nije bio jedini razlog za slavlje – naime, ova izdavačka kuća u svoje je 23 godine postojanja na listi autora uspjela skupiti čak pet nobelovaca, a djela svih tih autora objavili su prije nego što im je dodijeljena Nobelova nagrada. Na toj su se listi tako našli Elfriede Jelinek (Nobel 2004., objavljuju je od 2003.), Herta Müller (Nobel 2009., objavljuju je od 2002.), Alice Munro (Nobel 2013., objavljuju je od 2011.), Annie Ernaux (Nobel 2022., objavili su je 2021.), a sada se toj listi pridružio i László Krasznahorkai, čiji su roman ‘Rat i rat’ objavili još 2014. Godine. Povodom ove sretne vijesti iz Stockholma i činjenice da se ova nakladnička kuća sada može smatrati planetarnim fenomenom, razgovarali smo s Gordanom Farkaš Sfeci, osnivačicom i glavnom urednicom naklade OceanMore koja već godinama hrvatskim čitateljima donosi vrhunske svjetske autore te ih na taj način upoznaje s nekima od najvećih imena suvremene svjetske književnosti. 

- Svi naši nobelovci predivni su i kvalitetni pisci i teško mi je izdvojiti samo jednog, ali ono u što sam najviše vjerovala, to su svakako djela Herte Müller i Lászla Krasznahorkaia. Hertu Müller objavili smo 2002. godine i ja sam stvarno od prvog njezina romana vjerovala da ta žena mora dobiti Nobelovu nagradu jer je stvarno bila nevjerojatna, nalazila se na svjetskom vrhu, a opet se bavila temama koje je šire čitateljstvo teško prepoznavalo. Na Lászla me 2011. godine upozorila prevoditeljica Viktorija Šantić, razgovarale smo o njemu i o načinu na koji on piše i vjerovala sam onome što mi je Viktorija rekla, a nakon što smo počeli objavljivati njegova djela jednostavno sam shvatila da je to nešto stvarno fantastično i isto sam bila sigurna da će on jednog dana dobiti Nobelovu nagradu. To smo i očekivali zadnje 3-4 godine, uvijek smo pratili dodjelu i čekali da čujemo koje će ime izgovoriti. Bilo je tu i nekih iznenađenja od Švedske akademije, ali evo, na kraju su stvari ipak sjele na svoje mjesto - govori nam Gordana Farkaš Sfeci. 

Krasznahorkai dobio Nobelovu nagradu za književnost
Krasznahorkai dobio Nobelovu nagradu za književnost

Objavljivanje djela stranih pisaca, pa tako i nobelovaca, podrazumijeva i određeni kontakt između izdavača i autora, a u slučaju naklade OceanMore, neki od ovih nobelovaca u više su navrata i gostovali u Zagrebu. 

- Herta Müller dva puta bila je u Zagrebu, jednom na poziv HNK, a jednom je sudjelovala na Zagrebačkim književnim razgovorima i tada smo u Teatru ITD razgovarali s njome o njezinu romanu ‘Remen, prozor, orah i uže’. Tada sam je upoznala i to su bili trenutci kada smo se družili. Ona je također bila u kontaktu i s prevoditeljicom Helen Sinković koja je maestralno prevela njezine knjige, ali kontaktirala ju je ako bi se pojavile neke nedoumice oko jezika. Lászlo je isto već nekoliko puta bio u Zagrebu, imali smo jednu promociju u Kaptol centru, zvali su ga na Festival europske kratke priče, a gostovao je i u Booksi. To nam je bila prilika za promoviranje njegovih djela i za druženje s njim. Trebao je 2022. godine gostovati na sajmu u Puli i tamo predstaviti svoj roman ‘Povratak baruna Wenckheima’, ali nažalost razbolio se pa je to propalo. Najavljen je za ovu godinu pa se nadamo da se tu ništa neće poremetiti - rekla nam je Gordana, prisjetivši se susreta s nekima od književnika koje objavljuje. 

Ovako je nobelovac govorio za Express: Više od pola ljudi u Mađarskoj su marionete...
Ovako je nobelovac govorio za Express: Više od pola ljudi u Mađarskoj su marionete...

Nakladničku kuću OceanMore osnovala je 2002. godine, no to nije bio njezin prvi susret s nakladničkim i uredničkim poslom jer je još krajem 90-ih s kolegicom imala jednu drugu izdavačku kuću, u kojoj su objavile ‘Dnevnik Bridget Jones’ te ‘Seks i grad’, knjige koje su u ono vrijeme također bile velike uspješnice. Upravo se tamo upoznala s takvom vrstom posla, a tijekom studija komparativne književnosti te francuskog jezika i književnosti razvila je i snažan osjećaj za to što je dobra književnost te je osnutkom naklade OceanMore započela, kako nam je i sama Gordana rekla, njezina izdavačka misija: 

- Imala sam taj neki osjećaj za to što je dobra književnost, na kraju krajeva, to sam i studirala i to je nešto što me zanimalo jer je kod nas bilo vrlo malo prijevoda, pogotovo recentne književnosti, bilo je malo izdavačkih kuća i meni je, kad sam osnovala OceanMore, neka misija bila da po svijetu pronalazim pisce koji su odlični, koji su suvremeni, koji u svojim nekim književnostima predstavljaju vrh te da ih onda prevodimo i objavljujemo na hrvatskom jeziku kako bismo uhvatili korak sa svijetom i kako bi i naši ljudi vidjeli što se događa u Francuskoj, u Americi, u Engleskoj i u drugim državama gdje smo našli nekog pisca koji je mene zainteresirao. To je bila neka moja misija i toga se nastojim i dan danas držati. Mislim da smo u ove 23 godine donijeli jako puno dobrih pisaca na hrvatski jezik, sudjelovali smo u sazrijevanju i napretku našeg fonda mladih prevoditelja i početnika koji su danas svi većinom dobitnici ili nagrade Josip Tabak ili nagrade Iso Velikanović, svi su oni nagrađeni za svoje prijevode i sve se to skupa povezalo u jednu kvalitetnu priču. OceanMore za mene je oduvijek više misija nego sam posao. Dugo sam radila sama, a zadnjih 6-7 godina sa mnom je Nataša Medved kao urednica, a tu je i Kruno Lokotar kao urednik domaćih izdanja. Godišnje objavljujemo 16-17 naslova, držimo se te brojke i mislim da je to svakoj od nas dovoljno da kvalitetno odradimo i urednički posao i posao s prevoditeljima.

Ljubav prema književnosti Gordanu je pratila tijekom cijelog života, a odluku o tome da želi studirati književnost donijela je tijekom srednje škole, gdje joj je hrvatski predavala i Slavenka Drakulić koja ju je dodatno motivirala za odabir tog studija. 

- Oduvijek sam bila onako malo štreberica i čitala sam sve lektire, ali u srednjoj školi, u prvom razredu gimnazije, književnost me počela nešto više zanimati jer smo imali jednu zanimljivu profesoricu, a u trećem razredu taj je interes dodatno porastao zato što nam je u Centru za kulturu počela predavati Slavenka Drakulić koja je imala jedan malo drugačiji pristup književnosti, pogotovo lektiri, tako da sam ja već tada bez zadrške znala da ću studirati komparativnu književnost. Uz to je bilo potrebno odabrati još nešto pa sam odabrala francuski. Nisam znala što ću u budućnosti s tim raditi, bilo mi je važno samo da to studiram, ali evo, na kraju se to sve složilo u jednu pozitivnu priču - govori nam Gordana. 

VIDEO Usred Zagreba na ulici su slavile Nobela za mađarskog pisca! I to s dobrim razlogom...
VIDEO Usred Zagreba na ulici su slavile Nobela za mađarskog pisca! I to s dobrim razlogom...

S obzirom na to da je književnost obilježila njezin život, Gordanu smo upitali i postoje li neki autori ili neke knjige koje su na nju ostavile poseban dojam, na što je imala vrlo jednostavan odgovor: 

- Obožavala sam Dostojevskog, francuske realiste, naturalizam, autore kao što su Zola i Guy de Maupassant, ali Dostojevski je za mene bio neprikosnoven, to je nešto na čemu se kasnije gradio moj književni ukus. 

Posao u nakladništvu nije nimalo jednostavan – radnih mjesta je malo, konkurencija je velika i teško je osigurati kvalitetne uvjete za rad, no Gordani to već godinama uspijeva. Na pitanje koja je tajna poslovanja u nakladništvu, odgovorila nam je kako je njezin tim mali, no kako nastoji osigurati uvjete s kojima će svi biti zadovoljni i koji će biti održivi za njihov model poslovanja: 

- Nastojim uvjete u svojoj nakladničkoj kući podesiti tako da ljudi budu zadovoljni, da se ne osjećaju loše, već upravo suprotno. Mi smo svi zajedno jedan tim i zato nas i ima malo. Postojala je mogućnost da rastemo i da se širimo, ali to bi onda podrazumijevalo nove ljude i brigu o tim ljudima. Za količinu naslova koje objavljujemo nas četvero u firmi imamo energije i snage i možemo to odraditi, mi smo jedan mikronakladnik i to je to. Ovako kontroliramo sve procese, to je jedna ljudska količina posla. Ne moramo baš raditi noć i dan, ali držimo se te naše misije, donosimo autore i prenosimo u Hrvatsku ono što se događa u svijetu. Zadnjih nekoliko godina počeli smo uzimati i domaće autore te autore početnike te smo i tu stvorili listu autora koji su uspješni i koji se izdižu iz nekog prosjeka. Imamo tu jednu nišu i sretni smo s ljudima koje smo okupili u našoj firmi.

Autori koje je hrvatskoj publici predstavila naklada OceanMore nesumnjivo su i više nego kvalitetni, a još jedan nobelovac u njihovoj kolekciji samo je još jedna potvrda kako je riječ o nakladi koja zna prepoznati izvanrednu književnost i koja će sigurno i u budućnosti nastaviti s radom zadržavajući jednako visoku razinu u odabiru svojih autora i naslova. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0
Trump se oglasio: Slijedi još udara. Vjerojatno ćemo imati još žrtava, ali to vam je tako
RAT NA BLISKOM ISTOKU

Trump se oglasio: Slijedi još udara. Vjerojatno ćemo imati još žrtava, ali to vam je tako

Na iranskim ulicama ljudi su tugovali, ali i slavili. Proglašeno je 40 dana žalosti zbog smrti ajatolaha, a Revolucionarna garda najavila je žestok odgovor. Trump je upozorio Irance: NEMOJTE IĆI U ODMAZDU
Ajatolah je mrtav, sad ide kaos! Stručnjak: 'Iran više nije isti, ono što slijedi može biti opasno'
RAT NA BLISKOM ISTOKU

Ajatolah je mrtav, sad ide kaos! Stručnjak: 'Iran više nije isti, ono što slijedi može biti opasno'

Smrt vrhovnog vođe urušava percepciju nepobjedivosti. Stanovništvo, koje je slušalo poruke o iranskoj nadmoći i zapadnoj nemoći, sada se suočava s realnošću vojnog i političkog poraza.