Ogromna promjena: Njemačka zbog prijetnje Putina špijunima daje velike nove ovlasti

Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza pokreće povijesnu transformaciju svojih obavještajnih agencija u moćnije oružje za suprotstavljanje rastućim prijetnjama protivnika, prvenstveno Rusije. Nakon desetljeća nametnutih ograničenja proizašlih iz mračne prošlosti 20. stoljeća, Njemačka se priprema svojim špijunima dati ovlasti koje su dosad bile nezamislive, od kibernetičkih protunapada do operacija sabotaže.

Revolucija u svijetu sjena

Njemačka vlada odobrila je nacrt zakona kojim se ukidaju brojna ograničenja nametnuta obavještajnim agencijama u poslijeratnom razdoblju. Odluka dolazi u trenutku dok se zemlja oporavlja od dva napada u mjesec dana koji su razotkrili ozbiljne sigurnosne propuste: smrtonosnog napada automobilom na berlinskoj Paradi ponosa i nedavnog otkrića drona s eksplozivom u zračnoj luci Leipzig. Kontroverzne promjene, koje još moraju proći parlament, uvelike su u skladu s popisom želja vanjske (BND) i domaće (BfV) obavještajne službe, koje se dugo žale da Njemačka zaostaje za saveznicima. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je velik zaokret.

​- Pretvaramo naše obavještajne službe u prave tajne službe - izjavio je za list Bild, koji je potez nazvao sigurnosnom "revolucijom".

​- Krajnje je vrijeme da se pozicioniramo kako bismo bili konkurentni i ravnopravni s našim partnerskim službama diljem svijeta. To zahtijeva operativne sposobnosti i aktivne ovlasti za učinkovitije suzbijanje modernog državnog terorizma i ekstremističkih skupina - dodao je Dobrindt. Čelnik BND-a Martin Jäger bio je još izravniji, rekavši da Njemačka mora protivnicima pokazati "da smo u poziciji učiniti slične stvari kako bi i druga strana osjetila bol".

Aktivne mjere protiv hibridnih prijetnji

Dosad je BND imao pretežno obrambeni stav, što ga je činilo uglavnom spremištem informacija s malo operativnih ovlasti. Prema nacrtu zakona od preko 700 stranica, njemačkim špijunima bit će dopušteno manipulirati ili brisati podatke u takozvanim "hack-back" kibernetičkim napadima. Druge opcije uključuju mijenjanje uputa o izradi oružja, onesposobljavanje oružja tijekom proizvodnje ili zamjenu eksploziva za bezopasne tvari. Digitalna plaćanja agentima niske razine koje strane vlade jednokratno angažiraju mogla bi biti blokirana kako bi se spriječili napadi. Njemačke vlasti kažu da je razina prijetnje naglo porasla od potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer su agenti povezani s Moskvom navodno izveli opetovane sabotaže i hakerske napade na ključnu infrastrukturu. Vlada također želi smanjiti ovisnost o saveznicima, pogotovo zbog zabrinutosti da bi američki predsjednik Donald Trump mogao ograničiti ključnu razmjenu obavještajnih podataka.

​- Do sada smo se, i to se mora objektivno reći, previše oslanjali u previše sigurnosnih područja na naše partnere da pomognu osigurati našu sigurnost - rekla je Nina Warken, šefica kancelarskog ureda koja nadzire reforme.

Sjenke prošlosti i strah od prekoračenja ovlasti

Povijesno gledano, Njemačka je nametnula stroga zakonska ograničenja svojim obavještajnim službama kao izravnu posljedicu zlouporaba nacističkog Gestapa i istočnonjemačkog Stasija. Zbog toga su agencije tradicionalno bile ograničene na obrambenu ulogu. Upravo zbog te prošlosti, predloženo širenje ovlasti izazvalo je oštre kritike. Konstantin von Notz, iz oporbene stranke Zelenih, nazvao je promjene "hitno potrebnima", ali je upozorio da nacrt zakona "prelazi mjeru". Posebno je bio kritičan prema ovlastima dodijeljenima domaćoj službi BfV, za koje je rekao da ih je "teško uskladiti" s ustavnim načelom razdvajanja ovlasti obavještajnih službi i policije - lekcijom naučenom iz najmračnijih poglavlja njemačke povijesti. Savezna povjerenica za zaštitu podataka Louisa Specht-Riemenschneider kritizirala je ukidanje nadzora njezinog ureda nad BND-om i prošireni pristup snimkama videonadzora.

Zakon, za koji se vlada nada da će stupiti na snagu do prvog siječnja 2027., također bi ublažio pravila o zaštiti podataka. BND i BfV dobit će slobodu prikupljanja, pohranjivanja i analiziranja više informacija na dulje vrijeme uz pomoć umjetne inteligencije. Bit će lakše dobiti odobrenje za internetske pretrage i nadzor domova. Domaća služba BfV mogla bi čak instalirati senzore u privatnim kućama ili koristiti postojeće uređaje poput pametnih zvučnika za prikupljanje informacija. Zakonodavstvo bi se moglo suočiti sa sudskim tužbama, koje bi mogli pokrenuti njegovi kritičari.

*uz korištenje AI-ja