'Ono što radimo može biti valorizirano i s nižim iznosima'

Nastojimo dati primjeren odgovor na neviđenu situaciju s kojom se suočava svijet i Europa. Ovo je vrsta krize bez presedana. Sa ovakvim izazovima se još nitko nikada nije suočio. Danas je preko dvije milijarde ljudi u režimu ograničenog kretanja. Prije 20 dana bilo je 100.000 zaraženih, a prije dva dana preko 400.000, to govori koliko se brzo širi ova zaraza, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade i najavio novi set mjera gospodarstvu, a koje će predstaviti idući tjedan. 

Prošlog tjedna donijeli su njih 63, a jedna od njih je naknada poslodavcima u iznosu minimalne plaće od 3250 kuna po radniku. 

- Pomoć koju smo htjeli postići očito postižemo jer pristiže velik broj prijava za tu mjeru. U ponedjeljak u ponoć smo krenuli s primjenom, a već do danas do 12 sati smo imali oko 170.000 prijavljenih zaposlenih kroz oko 29.000 prijavljenih poslodavaca - naveo je u četvrtak ministar rada Josip Aladrović dodavši kako su isplate već i krenule. 

- Sada je pitanje kako to operacionalizirati s obzirom na taj velik broj prijava, ali definitivno raduje činjenica da su jučer već počele prve isplate. Dakako, neke simbolične, ali cijeli administrativni dio odrađen je u dva dana. Na tim zahtjevima trenutno radi 300 ljudi u HZZ-u, a ukoliko bude potrebe pojačat ćemo taj tim. Tehnička provedba ide bez nekih većih problema, a za te svrhe smo osigurali dovoljno sredstava u državnom proračunu i ne sumnjamo da će ova mjera oslabiti prvi šok udara na gospodarstvo - istaknuo je.

Iako su procijenili da će ovu mjeru koristiti oko 400.000 korisnika, istaknuo je kako je činjenica da nas ova situacija svakim danom vodi do novih zaključaka.

- Mene ne bi iznenadilo ako bi taj broj bio i nešto veći, a mi se nadamo da ćemo ostati u tom okviru. Naravno, ukoliko bude potencijala, razmišljat ćemo i povećanju te naknade, ali mislim da u ovom trenutku to nije realno. Ono što je realno je očuvanje radnih mjesta pa čak i uz smanjenje plaća i odricanje apsolutno svih koji sudjeluju u ovom sustavu - poručio je. 

Vlada je donijela 63 mjere koje idu u smjeru očuvanja radnih mjesta, dodao je, a naknada od 3250 poslodavcima po zaposleniku upravo ima za smisao očuvanje radnog mjesta. 

- Činjenica jest da je određenim poslodvacima zabranjen rad i mi smo apsolutno legitimno poštujući tu mjeru donijeli komparativnu mjeru kako bi zaštitili upravo te poslodvace. S druge strane, ni u Hrvatskoj ni u svijetu ne postoji slično iskustvo kao što se sada događa u ekonomiji. S te strane moramo razrađivati različite scenarije unutar ekonomskih politika, pa tako razrađujemo i scenarij razvoja radnih odnosa - istaknuo je osvrnuvši se na novi zakon koji Vlada priprema, a čiji obrisi su procurili u javnost. 

Taj zakon bi u ovoj krizi suspendirao Zakon o radu, a dao bi mogućnost poslodavcima da zaposlenike stave na minimalac bez njihova pristanka, promjenu kolektivnih ugovora i rezanje svih dodataka... Aladrović je demantirao verziju Zakona koja se pojavila u medijima.

- Mi smo razrađivali nekoliko scenarija,definitivno nećemo činiti nikakave izmjene prije konzultacija sa socijalnim partnerima. Koliko god to u ovim trenucima bilo otežano, ono je nužno. Sjest ćemo sutra sa socijalnim partnerima, prodiskutirati sve teme i vidjeti kakvi su stavovi sindikata i poslodavaca - istaknuo je. 

Na pitanje razmišlja li se o smanjenju plaća u državnom i javnom sektoru, istaknuo je kako je u ovom trenutku iznimno bitna odgovornost i solidarnost.

- Ako gledamo solidarnost, ona po svojoj definiciji obuhvaća sve, a ako obuhvaća sve, mislim da ćemo svi morati na neki način snositi troškove, odnosno utjecaj ove krize i da ćemo se svi morati preispitati da li to što radimo može biti valorizirano i sa nekakvim nižim iznosima. Mislim da sam time dao svoj odgovor - poručio je. 

Marić: 8.800 zahtjeva za odgodom; dug veći od 200 kn automatski ne diskvalificira

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je do popodnevnih sati u četvrtak zaprimljeno oko 8.800 zahtjeva za odgodu plaćanja poreznih davanja, kao i da oni s poreznim dugom većim od 200 kuna nisu automatski diskvalificirani od primjene te mjere.

Jedan dio zahtjeva već je implementiran, to jest odobren, a Porezna uprava maksimalno predano radi na zahtjevima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija u izjavi za novinare nakon sjednice Vlade. 

Napominje da uvjete za korištenje mjere ispunjavaju uredne porezne platiše, kojih je vjerojatno tek nešto manje od 90 posto.

Ako netko u ovom trenutno ima porezni dug veći od 200 kuna, on nije automatski diskvalificiran, rekao je Marić, objašnjavajući da takvi, po postojećem zakonodavstvu, imaju na raspolaganju upravni ugovor, nevezano za situaciju oko koronavirusa.

"Dakle, obročna otplata do 24 mjeseca kao upravni ugovor, uredne platiše i po upravnom ugovoru, uredne platiše i po predstečajnim nagodbama i nekim drugim stvarima se kvalificiraju", naglašava Marić.

Napominje da je Porezna uprava oformila posebnu stranicu na svom sučelju upravo s uputama o mjeri odgode poreznih davanja. 

Dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, kojima je regulirana i mjera odgode plaćanja poreznih davanja stupile su na snagu jučer, a Marić kaže kako su u prvom danu zaprimili oko 200 pitanja o toj mjeri. 

Najbolje adrese za porezna pitanja sustav eGrađani, podstranica Porezne uprave "Covid.-19", a tu je i segment "pišite nam", rekao je dodajući kako će nastojati što prije odgovoriti na pitanja.  

Tražimo sve moguće izvore likvidnosti

Marić je novinarima izjavio da se radi na osiguranju što je moguće više razine likvidnosti za osiguranje funkcioniranja i gospodarstva i društva, a tako i samog proračuna, koji je integralni dio cijele te priče.

"U ovim okolnostima varijabla proračunskog rezultata, fiskalne politike, deficita ove ili one visine, nije prioritetna ili primarna", kaže Marić te ističe da se u ovom trenutku razmatraju svi mogući izvori likvidnosti koji jesu ili mogu biti na raspolaganju.

Trenutno je primarni fokus na domaćim izvorima, s obzirom da oni u najkraćem roku mogu pružiti likvidnost, no razmatraju se i izvori od međunarodnih financijskih institucija, za što je, napominje, ipak potrebno neko vrijeme. 

Kada je, pak, riječ o međunarodnim tržištima kapitala, Marić kaže da su ona trenutno značajno naklonjenija prema zemljama članicama eurozone.

Za saniranje šteta od posljedica potresa, u kojem je oštećeno i Ministarstvo financija, ministar financija ističe kako će se  također morati konzultirati svi mogući izvori financiranja.

Iako procjene nisu gotove, smatra da će za sanaciju šteta, osim velikih financijskih sredstava, trebati i dulji niz godina.

Radimo i na drugim mjerama

Upitan o traženjima niza udruga i inicijativa da se poduzetnici, umjesto odgode, oslobode plaćanja poreza i doprinosa za vrijeme trajanja krize, Marić je kazao da je spreman na dijalog, da donesene gospodarske mjere Vlade predstavljaju prvi set te da su "duboko svjesni" da te mjere neće biti u potpunosti dovoljne, pa se trenutno radi i na drugim mjerama.

Druge mjere koje će uslijediti sagledati će i efekte ovih sadašnjih, ali isto tako kako se stvari budu razvijale te ovisno o dubini, duljini i jačini same krize, kako u zdravstvenom tako i gospodarskom smislu, naravno da ćemo izlaziti s dodatnim mjerama, ističe Marić.

Osim odgoda plaćanja poreza i javnih davanja, Marić kaže da je poduzetnicima potrebna i svježa likvidnost, pa bi tako trebala zaživjeti i "jeftina kreditna sredstva", pri čemu se, osim HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, računa i na komercijalne banke.

Poručuje da nije vrijeme za disonantne tonove te kako se svi moramo nalaziti na "istom brodu", što ne znači da se svi moraju sa svima u svemu slagati. "Razumijevanje funkcioniranja poduzetništva je izuzetno važno, ali ne možemo zanemariti i funkcioniranje društva u cjelini", rekao je Marić.

Smatra da odgoda ili oprost davanja u ovom trenutku nisu ključna odrednica, jer u oba slučaja poduzetnici i porezni obveznici trenutno nemaju dodatan likvidnosni šok. "Što će se dalje događati, o tome ćemo razgovarati", dodaje Marić.

Kada je u pitanju rashodna strana proračuna, ministar financija kaže da isključivo usredotočeni na nužne rashode za funkcioniranje države, pri čemu se ne mogu zanemariti povećane potrebe u zdravstvu i tu se mora učiniti sve da ne potrebna sredstva pronađu i da ništa ne manjka.