Neovisna analiza pokazuje da je u Ličkom Osiku pronađena kemijski kontaminirana plastika, a zastupnik Zvonimir Troskot iz Mosta zahtijeva hitnu sanaciju i zabranu uvoza opasnog otpada u Hrvatsku.
Opasnog otpada ima i u Ličkom Osiku, a iz MOST-a tvrde: 'On se razvozi noću u nepoznato'
Neovisna analiza uzorka otpada iz Ličkog Osika pokazala je da je ondje kemijski kontaminirana plastika gdje imamo antimon, olovo i prisutnost PAH ulja, upozorio je Zvonimir Troskot (Most) napominjući kako na tom području nije odložena nikakva sekundarna sirovina, odnosno bezazleno smeće, kao što se ranije tvrdilo. Odlagalište se nalazi pet kilometara od Gospića.
Most je u posjedu testa koji su, kažu, sami Ličani platili 5000 eura laboratoriju u Berlinu. Dodao je da prisutnost PFAS spojeva ovom analizom nije isključena, nego ih, kako tvrdi, zbog matrice uzorka nije bilo moguće prikazati. Troskot smatra da su već pronađene tvari dovoljan razlog za hitnu reakciju nadležnih institucija. Upozorio je i da se oko Gospića sad nalazi, kako ga je nazvao, opasan trokut odlagališta koji čine Silos, Rakitovac i Lički Osik. Zatražio je istodobnu sanaciju svih triju lokacija i uklanjanje otpada u skladu s pravilima koja vrijede za opasni otpad. Objavio je i snimke noćnog odvoza tog otpada na nepoznate lokacije te zatražio proglašenje izvanrednog ekološkog stanja, zakonsku zabranu uvoza opasnog otpada u Hrvatsku, carinski pregled kamiona na ulasku u državu, propitivanje schengenskog graničnog režima i uvođenje nacionalnog registra opasnog otpada.
- Tvrtke koje su osumnjičene za dovoženje opasnog otpada ne mogu sudjelovati u njegovoj sanaciji - poručio je Troskot.
Upravo je lički bazen strateška zaliha vode koja je ugrožena, poručio je Troskot i dodao da je veleizdajništvo dokazano u nekoliko navrata.
Sredinom srpnja otkriveno je spomenuto odlagalište otpada u Ličkom Osiku na privatnom zemljištu jedne firme. Iz Komunalnog odjela naveli su tad kako je nakon izvida odsjeka za komunalno redarstvo vlasnik rekao da je riječ o sirovini koja je njemu bila potrebna za proizvodne svrhe. O svemu je obaviješten i Državni inspektorat, područni ured u Rijeci. Za HRT iz tvrtke su tvrdili da imaju rezultate laboratorija za ekološka ispitivanja iz 2014., koji potvrđuje da analizirani uzorak ne posjeduje opasna svojstva i zadovoljava kriterije za neopasni otpad. Troskot je izrazio je sumnju da su u ekološki kriminal potencijalno uključeni i laboratoriji, jer su tvrdili da je riječ o sekundarnoj sirovini, a ne o opasnom otpadu.
Knjižica "Otpad na području Like", koju su sastavili znanstvenici prof. Branimir K. Hackenberger i njegova suradnica dr. sc. Tamara Đerđ, besplatno je dostupna na Google Driveu svima koji žele razumjeti što se događa s ilegalno odloženim opasnim otpadom. Publikacija, pišu, nije naručena ni plaćena. U zaključcima, među ostalim, navode: prvo, javna vodoopskrba u dosad objavljenim nalazima zadovoljava propise. Iz toga ne slijedi da onečišćenja nema, kao što ni iz vrijednosti u piezometru ne slijedi da ga ima na slavini. Bez podataka ostaju kućanstva na vlastitim bunarima. Samo u sustavu Gospića i Perušića riječ je o oko 500 ljudi, a za ostatak županije taj podatak nije objavljen. Drugo, ono što je već otišlo u sustav uklanja se sporo, ali se uklanja. Za kratkolančane PFAS spojeve u kršu to razdoblje se mjeri desetljećima. Vrijeme je jedina varijabla nad kojom stvarno imamo kontrolu, pa je odgađanje skuplja varijanta iste odluke. Mjerenje temperature ne liječi karcinom. Mjerenje samo propisanih parametara ne rješava problem otpada. Uklonite uzrok i zaštitit ćete i ljude i okoliš.