Otkrili zalihu zlata u Varešu u BiH: 'Zlatna groznica, bolan!!!'

S obzirom na to da smo, kao i većina mjesta u BiH, u fazi propadanja, možda nas zlatna groznica oporavi. Sad smo ispod površine zemlje. Moguće je da nas priča o zlatu izvuče na površinu, a ako bude zlata, možda i podigne, mada sumnjam da ćemo mi obični ljudi od toga imati puno koristi, kaže Ahmed Botić, nastavnik iz Vareša.

Vareš je rudarski gradić u srcu BiH na 830 metara nadmorske visine, 45 km udaljen od Sarajeva a 27 km od Čolićevih Podlugova, u kojima je opjevao djevojku plave kose koja je čekala vlak za Brezu.

Zlatna groznica proširila se nakon što je britanska tvrtka Adriatic Metals sa sjedištem u australskom Perthu u tamošnjim medijima objavila informaciju o rezultatima istražnih bušotina na nekoliko lokaliteta iz bivših rudnika željezne rude oko Vareša. Nisu to mogli sakriti jer su na temelju tih istraživanja njihove dionice na burzi naglo porasle.

- Niti jedna groznica nije dobra, pa bila ona i zlatna – tvrdi fra Mirko Majdandžić, župnik u župi sv. Mihovila u Varešu. No slaže se da bi ipak od te zlatne groznice za mještane, pa i za BiH, moglo biti koristi.

- Oduvijek smo znali da u našim planinama ima svih elemenata iz periodnog sustava, a najviše željezne rude, koju je izdašno eksploatirala Austro-Ugarska, koja je još 1882. donijela suvremenu tehnologiju za preradu željezne rude. Sagrađene su dvije peći željezare, koja je sve do 1990-ih zapošljavala oko 900 radnika. Sam rudnik imao je više od 1100 radnika i bili su okosnica gospodarstva ovog dijela BiH. Austrijanci su imali koncesiju na željezaru sve do prije početka minulog rata, kad su ugašene dvije peći – rekao je Zdravko Marošević, načelnik Općine Vareš.

Mještani su škrti u izjavama.

– Možda za nekoliko godina bude od toga nešto što bi nam svakako bilo drago, ali treba malo pričekati neka se obave istraživanja – rekao je Hikmet Bisić iz Vareša dodavši da se, dok ne počne eventualna eksploatacija zlata i srebra, i danas mogu iskorištavati druge prirodne prednosti Vareša i okolice možda i vrednije od tih plemenitih metala misleći na planinski zrak, zdravu i čistu vodu, zdravu nezagađenu hranu koju proizvode i za kojom vlada veliko zanimanje u Sarajevu.

Majdan, veliko jezero napuštenog rudnika na samom ulazu u Vareš, duboko je 110 metara i neprestano ga pune potoci iz naselja Rupice. Ono čuva tajnu o zlatu, srebru i drugim rudama.

U mjestu Rupice je, naime, još prije stotinjak godina bio rudnik zlata koji je koristila Austro– Ugarska. Načelnik Vareša, Marošević,između redova je natuknuo da oko mjesta postoji jedna ruda koja bi mogla biti vrednija od zlata.

– Ne mogu vam reći o kojoj se radi jer me na to obvezuje ugovor o tajnosti istraživanja koji je općina potpisala s istraživačima, no uskoro će se znati o čemu je riječ. Izaći će i najnoviji rezultati istraživanja Adriatic Metalsa, koji su mi neslužbeno rekli da su puno bolji od prvih, tako da bi priča o zlatu na području Vareša mogla dobiti još veće dimenzije. Bio bih neskroman kad bih rekao da mi ne imponira to što se sve događa u vrijeme moga mandata, ali ono što bih najviše volio je da od svega ovoga o čemu pričamo najviše koristi imaju moju sugrađani i stanovnici cijele općine. Marošević ističe kako su svjesni da su ovakva istraživanja i eksploatacija skupi i da ih ne mogu sami napraviti te da će se, kao i u bližoj prošlosti, time baviti oni koji dođu sa strane.

- Nadamo se da ćemo i mi umjesto zlatnih poluga dobiti malo zlatne prašine – rekao je Marošević.