Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prvi put je provedena usporedna analiza riješenosti nacionalnih ispita među djevojčicama i dječacima. Djevojčice su nešto bolje u gotovo svim ispitima
Riješenost nacionalnih ispita uglavnom prati Gaussovu krivulju, odnosno podjednako su raspoređena djeca po uspješnosti testiranja, a to znači da su testovi kvalitetno napravljeni. No što se tiče uspješnosti, mora nas ozbiljno zabrinuti rezultat iz sažetka iz hrvatskog jezika, posebno kod učenika četvrtih razreda, rekao je jučer Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
NCVVO je predstavio rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita koje su u ožujku pisali učenici četvrtih i osmih razreda. Rezultati su jučer objavljeni i pojedinačno za učenike u e-Dnevniku te skupni rezultati u e-Matici za svaku školu. To je treći ciklus provedbe, a Filipović je potvrdio i kako se više uopće ne razmišlja o tome da nacionalni ispiti postanu uvjet za upis srednje škole, o čemu se godinama raspravljalo i što priželjkuju mnogi ravnatelji srednjih škola.
Što se tiče rezultata, još je jedna novost ovogodišnje analize - prvi put odvojeno su analizirani rezultati testova za djevojčice i dječake. Ukupni rezultati i za četvrtaše i za osmaše pokazali su kako su djevojčice uglavnom bolje napisale testove.
Primjerice, iako je riječ o neznatnoj razlici, u osmim razredima učenici su bolji od učenica jedino u fizici (0,1%). Minimalne su razlike u matematici, geografiji, povijesti, biologiji i kemiji, no učenice su značajno bolje u jezicima i u materinjem jeziku. Hrvatski jezik učenice 8. razreda napisale su za 9,8 posto bolje od učenika.
U četvrtim razredima učenici su od učenica bolji u matematici (1,5%), u prirodi i društvu su uglavnom izjednačeni, a u hrvatskom jeziku djevojčice su bolje za 5,5 posto.
- Zaključak je da su manje razlike između dječaka i djevojčica u matematici i STEM predmetima, a veće u materinskom i stranim jezicima - rekao je ravnatelj NCVVO-a.
Učenici četvrtih razreda najbolje su riješili prirodu i društvo, a učenici 8. razreda povijest i engleski jezik. Iz kemije i fizike bilo je najviše učenika sa 100% riješenosti testa, poslije engleskog. Zanimljivo je i da je tu istu fiziku najviše učenika riješilo za - nedovoljan.
Ispit iz hrvatskog jezika potpuno točno riješilo je dvoje učenika osmih razreda, matematiku 37, a engleski jezik je bio najbolji, njih 186 napisalo je test bez greške.
Kao što je istaknuo i Filipović, ipak najviše zabrinjavaju rezultati iz hrvatskog jezika, odnosno pisanja sažetka. Hrvatski jezik piše se u dva dijela: čitanje i hrvatski jezik (60 posto) te zadatak pisanja sažetka (50,6 posto). Od 33.018 učenika 4. razreda koji su pisali sažetak, više od trećine njih, 12.369 (37,5%), imalo je 0% riješenosti testa pisanja. To znači da nisu imali dovoljan broj riječi ili da nisu pogodili zadatak.
Tek njih 79, odnosno 0,24% imali su 100% riješenosti na sažetku, a većina je sažetak napisala u osnovnoj razini znanja.
- Zašto djeca na kraju četvrtog razreda još uvijek nemaju razvijenu vještinu pisanja na način koji bi bio zadovoljavajući, pitanje je kojim se moramo ozbiljnije baviti - kazao je Filipović.
U 8. razredima situacija je bolja, od 33.726 učenika, njih 4062 (12%) nije položilo test, dok ih je 225 (0,7%) postiglo 100% riješenosti testa. Osim toga, većina učenika hrvatski jezik rješava na osnovnoj razini, dok, recimo, engleski masovno rješavaju s vrlo dobrim i odličnim uspjehom.
Filipović je poručio da bi se osnivači i škole trebali ozbiljno pozabaviti ovim problemom, ali ne samo to. Istaknuo je i kako većina rezultata na nacionalnim ispitima ne odgovara ocjenama koje se zaključuju.
- Analiza dosad provedenih ispita u posljednje tri godine pokazuje kako su potrebne ozbiljne izmjene kurikula, posebice iz, primjerice, geografije. Učenici jako dobro rješavaju karte i teme koje se tiču društva, dok zaostaju na pitanjima klime i reljefa - istaknuo je Filipović.
Ravnatelj NCVVO-a još jednom je istaknuo ključni cilj nacionalnih ispita, koje provode praktički sve zemlje Europe. Rezultati ispita cijelom sustavu pokazuju na kojoj razini postignuća su učenici te kako treba mijenjati nastavu i poučavanje.
- S druge strane, ponavljam, ovo je izuzetno važna informacija za učenike osmih razreda koji sad upisuju srednju školu, kao i za njihove roditelje. Bez obzira na to ima li dijete zaključenu peticu iz, primjerice, matematike i fizike, ako na nacionalnim ispitima nije postiglo dobar rezultat, preporuka je da ne upisuje matematičku gimnaziju - zaključio je Filipović.
Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje pri MZOM-u, Vesna Šerepac, istaknula je kako će ovi rezultati, kao i rezultati državnih matura biti temelj za izmjene kurikula po kojima se provodi nastavni proces u osnovnim školama. Kad će započeti rad na novim kurikulima ovisi o više faktora, najavila je Šerepac.
Na pitanje hoće li se ići na izmjene Pravilnika o vrednovanju, odnosno na ukidanje brojčanog ocjenjivanja učenika u prva tri razreda, što, primjerice, predlaže ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, Šerepac je kazala kako je još prerano govoriti o tome. Sasvim sigurno će se i o tome voditi računa pri donošenju novih kurikula, istaknula je.
PREDSTAVLJENI REZULTATI NACIONALNIH ISPITA
učenika 4. razreda riješilo je hrvatski jezik i matematiku na osnovnoj razini
učenika 8. razreda riješilo je matematiku za dovoljan (2) i dobar (3)
učenika 8. razreda riješilo je hrvatski za odličan (5)
24sata © 2026
