Najviše opasnih mjesta je identificirano u Ličko-senjskoj županiji, a pozitivno je to kako na mreži autocesta u Republici Hrvatskoj nisu utvrđena opasna mjesta
OPREZNO!
Ovo su 34 najopasnije točke na hrvatskim cestama, 24 se rade
Nije svako mjesto na kojem se dogodila teška prometna nesreća s teško ozlijeđenim ili poginulim osobama ujedno i opasno mjesto, no postoje one koje se zovu 'crne točke' na prometnicama, javlja HAK Revija.
U Hrvatskoj se od 2004. do 2017. godine za identifikaciju opasnih mjesta na državnim cestama koristila Metodologija pristupa sigurnosti prometa koju su 2004. godine izradile Hrvatske ceste d.o.o. u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Prema navedenoj metodologiji, opasnim mjestom smatralo se raskrižje ili odsječak ceste duljine do 300 m, odnosno opasna dionica duljine od 300 do 1000 m, uz uvjet da udovoljavaju sljedećim kriterijima i to: 12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u protekle tri godine, i/ili 3 ili više istovrsne prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u tri godine (ista grupa sudionika, isti pravac kretanja, iste konfliktne površine i dr.), i/ili 15 ili više prometnih nesreća u tri godine.
Navedeno istraživanje nije kao kriterij nije koristila prometno opterećenje, što znači da se temeljila isključivo na podacima o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama. Zbog toga je izrađena nova Metodologija identifikacije opasnih mjesta od 2017. godine.
Prije svega prikupljaju se podaci o prometnim nesrećama i cesti, a potom slijedi identifikacija opasnih mjesta. Određuje se je li cesta opasna ili ne. Ako je mjesto ocijenjeno opasnim predlažu se mjere sanacije, izrađuje se projektna dokumentacija te slijedi provedba sanacije i na kraju evaluacija sanacije.
Na mreži autocesta u Republici Hrvatskoj nisu utvrđena opasna mjesta tako da se one nalaze samo na državnim cestama.
Za identifikaciju opasnih mjesta za 2021. godinu koriste se podaci iz 2018., 2019. i 2020. godine, a podaci o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama dobiveni su od strane Ministarstva unutarnjih poslova.
Najčešće prometne nesreće koje su se događale na utvrđenim opasnim mjestima bile su slijetanje, bočni sudar, sudar iz suprotnih smjerova te vožnja u slijedu.
Od stupanja na snagu nove Metodologije za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži ukupno utvrđeno je 38 opasnih mjesta. U 2019. godini bile su 24 crne točke. Posljednji pregled potencijalno opasnih mjesta na mreži državnih cesta proveden je 2021. godine.
Utvrđeno je ukupno 14 opasnih mjesta, a najviše opasnih mjesta identificirano je u Ličko-senjskoj županiji – četiri. Po dvije crne točke nalaze se u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji dok se po jedna nalaze u još šest županija: Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i u Varaždinskoj.
Hrvatske ceste su krajem 2021. godine provele sanaciju opasnog mjesta na državnoj cesti DC25 (Korenica – Karlobag), koje je rangirano kao opasno mjesto s najvećom razinom rizika. Po prvi put je u Republici Hrvatskoj u sanaciji korištena jedna nova tehnologija. Kako se radi o zavoju na kojemu je dolazilo do izlijetanja motociklista poduzete su mjere povećanja sigurnosti koje su se odnosile na postavljanje odbojne ograde u punoj dužini zavoja. Dodan je dodatni plašt za motocikliste, postavljena je dodatna prometna signalizacija kojom se naglašava zahtjevan zavoj. Dodatno je povećana hvatljivost kolnika neinvazivnom metodom te su postavljeni senzori udara i obavljeno njihovo povezivanje na Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom kako bi se u slučaju izlijetanja vozila, posebice motociklista, reagiralo u najkraćem mogućem vremenu.
Od ukupno 38 utvrđenih opasnih mjesta Hrvatske ceste trenutno provode aktivnosti na sanaciji njih 22. Ukupna procijenjena vrijednost sanacije na 22 opasna mjesta iznosi oko 80 milijuna kuna.
Pojedini postupci sanacije opasnih mjesta zahtijevaju izradu idejnih i glavnih projekata, a samim time i ishođenje različitih dozvola, mišljenja i suglasnosti te nerijetko otkup zemljišta prije početka same sanacije pa su stoga do potpune sanacije pojedinog opasnog mjesta poduzete dodatne aktivnosti kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri utjecalo na mogućnost nastanka prometnih nesreća te smanjenje njihovih posljedica. Poduzimaju se mjere poput izmjene i dopune prometnih znakova, signalizacije i opreme ceste, izgradnje dodatnih prometnih traka za skretanje, uklanjanje prepreka koje smanjuju preglednost, grade se pješačke i biciklističke staze, kružni tokovi prometa, raskrižja se semaforizaju te se poboljšavaju karakteristike površina kolnika i geometrijske karakteristike ceste.
Hrvatske ceste su u razdoblju od 2001. godine do danas provele sanaciju više od 280 opasnih mjesta na mreži državnih cesta, za što je investirano više od 280 milijuna kuna. Usporedbom podataka o prometnim nesrećama koje su evidentirane u trogodišnjem razdoblju prije sanacije te u istom razdoblju nakon sanacije opasnih mjesta utvrđeno je ukupno smanjenje broja prometnih nesreća za 76,2%, broja poginulih osoba za 90,3%, teško ozlijeđenih za 75,3% i broja lakše povrijeđenih za 72,3%.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
