Ovo vani nije ni 's' od snijega! Zagreb je 1929. imao i 95 cm, a tek Zavižan, i preko tri metra

Najviše je snijega, otkad postoje mjerenja, napadalo na Zavižanu, zanimljivo, prvog dana proljeća 2013. godine, čak 322 centimetra, kažu podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Zavižan je naša najviša meteorološka postaja, na njoj su mjerenja počela 1953., što znači da je, moguće, nekad prije tamo bilo i više snijega. Većina je mjernih postaja, naime, počela raditi u drugoj polovici 20. stoljeća, no postoje i neke starije, zahvaljujući čemu znamo kako je bilo i u prvoj polovici prošlog stoljeća.

Tako je na zagrebačkom Griču 28. veljače 1895., otkad postoji i mjerna postaja, zabilježeno 84 centimetra snijega, Osijek je svoj povijesni rekord od 93 centimetra zabilježio davne 1922., također u veljači, na mjernoj postaji koju ima i puno duže, od 1899. U Gospiću je 16. veljače 1929. izmjereno 285 centimetara snijega, što je druga najviša razina u povijesti mjerenja u Hrvatskoj.

Veljača je općenito mjesec s daleko najviše izmjerenih maksimuma snježnog pokrivača napominje DHMZ, a slijede ga  siječanj, ožujak, prosinac i studeni. Godine s najviše izmjerenih maksimuma pripadaju zadnjem desetljeću: 2012., 2018. i 2013., a s kraja prošlog stoljeća ističu se 1986. i 1993. 

Gorski kotar, zima 1930., kolekcija fotografija Mladena Merkaša

Na trećem mjestu najviših snjegova je vrh Učke na kojem je 20. ožujka 1970. izmjereno 239 centimetara, a na četvrtom Mrkopalj s 205 centimetara 2. ožujka 2018. Ravno dva metra napadala su u Mrzloj Vodici 17. veljače 1969. Na petom je mjestu Stari Laz, također u Gorskom kotaru, sa 195 centimetara 26. veljače 2018.. nakon toga 194 centimetra izmjerena na fužinarskoj brani jezera Bajer također 17. veljače 1969. U Sungeru pored Mrkoplja je 28. veljače izmjereno 188 centimetara, a četiri centimetra manje napadalo je u Čabru, također u Gorskom kotaru, 10. ožujka 1976. Delnice, najveće mjesto u Gorskom kotaru, izmjerile su 182 centimetra 27. veljače 2018. Bila je to jaka zima. 

foto kolekcija Mladena Merkaša, Gorski kotar

U Zagrebu, na Puntijarki na Medvedici najviše je snijega izmjereno 28. veljače 2013., 140 centimetara, dok je drugi zagrebački rekord 95 centimetara u Maksimiru, izmjerenih 16. veljače 1929., otkad tamo postoji i mjerna postaja. 

Na moru rekord drži Rijeka, u kojoj je 10. ožujka 1976. napadalo malo više od pola metra snijega, u Senju ga je bilo pola metra u veljači 1958. Šibenik je imao 32 centimetra 12. veljače 2012., a sedam dana prije svoj je rekord od 25 centimetara zabilježio i Split. Na Malom Lošinju je 10. veljače napadao čak dvadeset i jedan centimetar, a u Zadru u siječnju 1967. gotovo dvadeset centimetara. Na Hvaru je, kažu povijesni podaci DHMZ-a, 16. veljače 1942. palo trinaest centimetara snježnog pokrivača. 

AKO JE ZIMA, NIJE LAV... Prave goranske zime kroz stare fotografije: 'Imali smo konjske ralice i brigade za lopatanje'

Stare fotografije nekadašnjih, pravih zima u Gorskom kotaru, ustupio nam je Mladen Merkaš iz Skrada, nekad zaposlenik Centra za obavješćivanje, danas umirovljenik i veliki zaljubljenik u fotografiju. Ove su fotografije dio njegove privatne kolekcije, redovito ih objavljuje na društvenim mrežama.  Ima zimskih fotografija starih i po sto godina, on ih presnimava ih, čisti, vraća u život.

Gorski kotar 30-ih, foto kolekcija Mladen Merkaš

Davno, prije modernih ralica, kaže Merkaš, ralice su vukli konji, ako su kroz snijeg mogli, do metra, metra i pol recimo. Vide se u pozadini prve fotografije.

- A kad konjska ralica nije mogla proći, prošlo bi se cestom samo s trupcem od dva metra, sa što većim promjerom, da se barem utaba put, na ljudski pogon, nastavlja Goranin. Pokazuje nam zatim i fotografiju iz 1981., koju je snimio Marijan Paver u Begovu Razdolju. Na njoj Bogomil Čop, zaposlenik HEP-a, ispred hotela "Jastreb" drži "snjegomjer", zapravo letvu s kojom je u tom trenutku izmjerio snježni nanos od preko pet metara.

foto kolekcija Mladena Merkaša

Na jednoj drugoj fotografiji je "sedam veličanstvenih", također goranskih HEP-ovaca, s lopatama. Zima je 1976. i jedan od zadataka bio im je skinuti i snijeg sa svog službenog voznog parka - sve redom "fićeka".

foto kolekcija Mladena Merkaša

- Općenito su Gorani sami, lopatama, nekad čistili snijeg na cestama i javnim površinama, tako je bilo od pamtivijeka, do modernog doba ralica i drugih zimskih sprava. Zadužio si lopatu, i na cestu, svatko je 'prtio' svoju dionicu. Ako je kome trebala lopata jer nije imao svoju u tom trenutku, u Skradu bi ju zadužio kod Ivana Crnkovića, evo i ta fotografija, njega sa službenim lopatama.

foto kolekcija Mladena Merkaša

Pazio je i da svaka bude vraćena u skladište..., smije se Merkaš. U njegovoj su goranskoj zimskoj fotografskoj riznici i mnoge druge fotografije "lopatanja", jer svako je zdravo i orno muško moralo u akciju čišćenja, u snježnu brigadu. Bilo je lopatanja, ali i smijeha, viceva, stotine anegdota.

foto kolekcija Mladena Merkaša

Dobro se, kao i svi stariji Gorani, sjeća zima koje bi ozbiljnije započinjale oko "kolinja", odnosno Dana Republike 29. studenog, taj je datum bio rezerviran i za početak pravih snježnih zima.  I trajale bi još dobrano u kalendarsko proljeće.