Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi
ISTRAŽIVANJE POSLJEDICA
Pandemija covida utjecala na mentalno zdravlje mladih: Čak 33 posto ispitanih je suicidalno
Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. listopada je objavljeno novo izvješće EU-a koje analizira način na koji su se mladi u europskim zemljama suočili s izazovima prouzročenima pandemijom COVID-19 u pogledu mentalne i emocionalne dobrobiti mladih. Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30% ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6% je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40% izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13% je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020. Izvješće ističe da je u Hrvatskoj više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo.
Studentica prve godine na Sveučilištu u Zadru se bori s poremećajima napada panike, ali i depresijom pa to utječe na njen akademski uspjeh.
- Imam anksioznost, poremećaj napada panike i depresiju. Dijagnoze me ometaju tijekom usmenih i pismenih ispitivanja pa mi treba više i duže da naučim. Pomoć nam je dostupna i na fakultetu, no ja psihijatru idem preko zdravstvenog koji mi je prepisao terapiju u obliku tableta ali i kbt-a - ispričala nam je 21-godišnja studentica kojoj je teško, ali je i zahvalna što ima pomoć.
Sveučilište u Rijeci provelo svoje istraživanje
Znanstveno istraživanje i ispitivanje emocionalnog funkcioniranja studenata tijekom pandemije, je provedeno i među studentima Sveučilišta u Rijeci na odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta uz prof. dr. Sanju Smojver Ažić, izv.prof. dr. Tamaru Martinac Dorčić i Goranu Birovljević.
U odnosu na pretpandemijsko razdoblje zabilježen je značajan porast psihičkih smetnji, a vidljiv je i porast broja studenata koji navode prisutnost suicidalnih misli. U zadnjem mjerenju koje su proveli, trećina studenata, njih čak 33 posto, izražava prisutnost pasivnih, a 17 posto prisutnost aktivnih suicidalnih misli. Studenti su ispitani tijekom 4 pandemijska vala, od svibnja 2020. do siječnja 2022. godine, a u svakom je ispitivanju sudjelovalo oko tisuću studenata.
Ti podaci su predstavljeni na znanstvenoj tribini povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja Fakulteta zdravstvenih studija i Grada Rijeke iznijela prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Hrvatska je pojačala psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
