Obavijesti

News

Komentari 26

Papa: "Terorizam bi trebali osuditi svi islamski čelnici"

Papa: "Terorizam bi trebali osuditi svi islamski čelnici"
1

Imamo potrebu za svjetskom osudom, odnosno da islamski predstavnici jasno kažu kako oni nisu to (islamski terorizam pr.s.t.), kako to nije Kuran, kaže Papa

VIDEO

Rekao sam turskom predsjedniku Erdoganu kako bi bilo lijepo kada bi svi islamski čelnici, politički i vjerski lideri, akademici, jasno osudili terorizam i kazali kako to nije Islam, prenio je papa Franjo novinarima u zrakoplovu kojim se u Rim vratio iz trodnevnog (28. do 30. studenoga) pohoda Turskoj.

- Imamo potrebu za svjetskom osudom, odnosno da islamski predstavnici jasno kažu kako oni nisu to (islamski terorizam pr.s.t.), kako to nije Kuran - kazao je Franjo, a na primjedbu kako je Erdogan govorio o "islamofobiji“ u zapadnim zemljama svijeta, naglasio je kako pred tolikim terorističkim napadima ne samo na Srednjem istoku, već i u Africi, ima onih koji tako što kažu, "ali ako je to Islam onda se ja naljutim“. Mnogi muslimani su uvrijeđeni i kažu kako to (teroristi) nisu oni, kako je Kuran knjiga mira - objasnio je Franjo.

A, glede kršćanofobije kaže kako ne želi upotrijebiti "sladunjave riječi, jer nas kršćane žele protjerati sa Srednjeg istoka. 

- Vidjeli smo to u Iraku, u zoni Mosul, odakle su kršćani morali otići ili platiti danak, koji ne pomaže. Pokoji puta nas tjeraju samo zato što smo bijelci. Izgleda kao da žele da ne ostane ništa kršćanskoga...Gledajte, na temu fobija, moramo uvijek razlikovati prijedlog, nadahnuće jedne religije od konkretne upotrijebe tog prijedloga koji provodi pojedina vlada. Ja sam musliman, Židov, kršćanin, ali ti vodiš tvoju državu ne kao musliman, kao Židov, kao kršćanin. Toliko puta se upotrebljava neko ime, ali stvarnost je različita - rekao je Papa.

Franjo je objasnio i svoje držanje, molitvu, u Plavoj džamiji. 

- Išao sam u Tursku kao hodočasnik, ne kao turist. Imao sam religiozni motiv: podijeliti blagdan sv. Andrije s Bartolomeom. Kada sam išao u džamiju nisam mogao kazati 'sada sam turista', ja sam vjernik i vidio sam onu divotu. Muftija mi je objašnjavao stvari s mnogo blagosti, gdje se u Kuranu govori o Mariji i Krstitelju, i u onom trenutku sam osjetio potrebu da molim: za Tursku, za Muftija, za mene jer imam potrebu, a prije svega za mir. Gospodine prestanimo s ratovima. Bio je to trenutak iskrene molitve - objasnio je papa Franjo svoje držanje u Plavoj džamiji gdje se na trenutak zaustavio u molitvi pokraj Muftije.  

- Poklonili ste se pred patrijarhom. Kako ćete se sučeliti s kritikama konzervativaca prema takvom gestu otvaranja - pitali su novinari papu Franju. Podsjetimo, papa Franjo se naklonio i pitao za blagoslov patrijarha Bartolomeja. 

- Postoje otpori s pravoslavne i naše strane u okviru tih konzervativnih skupina. Ali moramo ih poštovati i nikada se umarati objašnjavati i razgovarati, bez vrijeđanja ili ogovaranja. Ti ne možeš poništiti neku osobu, ona je Božji sin. Ako ona ne želi govoriti, ja to štujem ali je ne ogovaram. Potrebni su blagost i dijalog - objasnio je Franjo svoj odnos prema pravoslavcima.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 26
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju