Pelješki most žele graditi svi: Italija, Turska, Austrija i Kina

U Hrvatskim cestama u petak su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta - talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, austrijskog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom "China road and bridge Corporation".

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om.

Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. 

Kineski konzorcij "China road and bridge Corporation" dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb – Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora.

Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.  

Projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.

Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine. 

Plenković odbacio nagađanja: Pelješki most će se graditi

Premijer Andrej Plenković odbacio je u petak mogućnost da BiH zaustavi izgradnju Pelješkog mosta, te poručio da će se taj projekt realizirati "i u suglasju sa BiH stranom".

- Jednostavan odgovor je, nije - odgovorio je premijer na pitanje Branka Bačića (HDZ) je li moguće da će BiH zaustaviti izgradnju mosta, a s obzirom na izjave koje stižu iz BiH, odnosno od vodstva SDA i Bakira Izetbegovića.

Pelješki je most, ističe, strateški i općeprihvaćen projekt, projekt koji ima najveću vrijednost kada je riječ o sredstvima EU koja ga sufinancira sa 375 milijuna eura.

Svi iz Dubrovačko-neretvanske županije znaju što taj most znači, rekao je Plenković, uvjeren da bi i građani Neuma, pogotovo u turističkoj sezoni, profitirali kad bi postojao alternativni pravac. Navodeći gabarite mosta - visina 55 metara, prolaz za brodove 200 metara, zapitao se kakav bi to brod trebao ići prema Neumu, a da ne bi mogao proći ispod Pelješkog koji je samo 10 metara niži od onog na Bosporu.

- Mislim da ćemo sve što treba s naše strane objasniti našim prijateljima u BiH, realizirati projekt, Ugovor o granici iz 1999. godine nije ratificiran, ali to je projekt koji će se realizirati i u suglasju sa BiH stranom - poručio je premijer.