Pero Ćorić želi vojni rok: Dobit ćete čvrste, stabilne muškarce

Treba li Hrvatska vratiti obvezno služenje vojnoga roka? Što bi to značilo za nacionalnu sigurnost, a što za državnu blagajnu? Može li se pronaći oko 500 milijuna kuna za te potrebe? U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: bivša ministrica obrane Željka Antunović, Pero Ćorić, glavni tajnik HSP AS; Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i Tomislav Ivić, zamjenik ministra obrane.

Pero Ćorić smatra kako je vojni rok neophodan, a naveo je i ekonomske razloge za to:

- Maknut ćemo nezaposlene s ulice, od kocke, kladionica… Dobit ćete čvrste, stabilne muškarce, a ženama bih ostavio na odabir žele li u vojsku.

Ćorić misli kako bi mladi vojnici mogli biti i od velike koristi prilikom vremenskih nepogoda, poput poplava ili požara na otocima, ali i zbog okruženja i položaja na kojem jesmo kao zemlja.

- Politička inicijativa je legitimna, ali ako govorimo o realnoj mogućnosti i potrebi… onda je potpuno nerealna i neprihvatljiva - istaknula je Željka Antunović.

Ključnim argumentima za to smatra nepostojanje tog elementa u dugoročnom planu razvoja snaga, potom potreba promjene Ustava kojim se omogućuje prigovor savjesti (odaziv za služenje je bio sve manji), postoji zakonska nerazvrstana pričuva, a nezanemariva je i mogućnost pada interesa za dobrovoljni vojni rok. Pravo ulaganje u ljudske potencijale vojske vidi u naobrazbi zapovjednika:

- Vojnika je lako osposobiti u kratkom roku, ali za zapovjednika treba vremena.

Tomislav Ivić istaknuo je da obvezni vojni rok nije neprovediva ideja.

- Dugoročni plan razvoja se može promijeniti, u ministarstvu nemamo ništa protiv te ideje, ali smo za to da se napravi analiza koja će odgovoriti na pitanja poput onog imamo li novca - rekao je. Trenutno smanjenje proračuna smatra privremenim, jer se u budućnosti zbog kriza možda i poveća:

- Tko može predvidjeti što će se dogoditi u nadolazećim godinama? Tko kaže da se sigurnosna situacija iz korijena ne može promijeniti?

Ipak, financijsku konsolidaciju države smatra prioritetom, nakon čega se može razgovarati o mjerama u oružanim snagama poput pričuve ili obveznog vojnog roka.

Sigurnosna situacija s izbjeglicom nije tolika ugroza zbog koje bi se uvodio obavezni vojni rok, rekao je Vlatko Cvrtila i dodao da ga je nemoguće provesti ovaj čas.

- I da se donese politička odluka, trebalo bi proći minimalno godinu dana do uvođenja obveze - rekao je.

- U Hrvatskoj ne postoji vojna ugroza da bi se uvodila obveza služenja vojnog roka -  smatra Cvrtila dodajući da nismo poput Litve ili Estonije koje su na granici s Rusijom i postoji određena mogućnost vojne ugroze.