Deepfake objave postale su uobičajeno oružje u arsenalu Bijele kuće
News
Komentari 4
Deepfake objave postale su uobičajeno oružje u arsenalu Bijele kuće
Službeni profil Bijele kuće na društvenoj mreži X objavio je sliku američkog predsjednika Donalda Trumpa kako, držeći pingvina s američkom zastavom, korača snježnim prostranstvima prema planinama na kojima se vijori zastava Grenlanda. "Prigrlite pingvina", stajalo je u opisu.
Objava je u trenu postala viralna, no ne zbog poruke koju je trebala poslati, već zbog jedne urnebesne i lako provjerljive činjenice: pingvini ne žive na Grenlandu. Oni su stanovnici južne polutke, ponajviše Antarktike. Ovaj gaf, međutim, nije bio izolirani incident ili nespretna pogreška. Bio je to tek najbizarniji trenutak u online kampanji koja je uključivala i fotomontažu Trumpa kako zabija američku zastavu na Grenlandu, i ogledni primjer nove komunikacijske doktrine Trumpove administracije, koja je službene kanale najmoćnije države svijeta pretvorila u tvornicu AI generiranih memova, fotomontaža i opasnih deepfake uradaka, brišući granicu između satire i ciljane dezinformacije.
Predsjednikova dugogodišnja fiksacija na kupnju Grenlanda, autonomnog teritorija u sastavu Kraljevine Danske, u njegovom je drugom mandatu dobila potpuno novu, digitalnu dimenziju. Umjesto klasične diplomacije, Bijela kuća pokrenula je agresivnu kampanju na društvenim mrežama, koristeći umjetnu inteligenciju za stvaranje propagandnog materijala.
Nekoliko dana prije objave s pingvinom, Trump je na svojoj platformi Truth Social podijelio fotomontažu na kojoj on, potpredsjednik JD Vance i državni tajnik Marco Rubio, zabijaju američku zastavu na Grenlandu pored natpisa: "Grenland - teritorij SAD-a, utemeljeno 2026.".
Ubrzo je uslijedila i izmijenjena karta svijeta na kojoj su granice SAD-a proširene na Kanadu, Grenland i Venezuelu.
Objava s pingvinom bila je vrhunac te kampanje. Korisnici društvenih mreža brzo su primijetili ne samo geografsku netočnost, već i tragove aljkave AI produkcije, poput činjenice da su otisci stopala pingvina u snijegu identični predsjednikovim. Reakcije su bile mješavina podsmijeha i nevjerice.
​- Poruka Bijele kuće je jasna: Trump pripada Grenlandu jednako kao i pingvini - napisao je Rasmus Jarlov, konzervativni zastupnik u danskom parlamentu.
Bivši kanadski ministar obrane Jason Kenney bio je još oštriji.
​- U istom tjednu u Davosu je više puta pomiješao Island i Grenland, a sada njegovo osoblje miješa Antarktiku s Grenlandom. Najmoćnija nacija na svijetu vodi se kao klaunovski show - komentirao je.
Mnogi su u objavi prepoznali referencu na popularni "nihilistički pingvin" mem, koji potječe iz dokumentarca Wernera Herzoga i prikazuje pingvina koji se odvaja od kolonije i odlazi prema planinama, što je postalo simbol egzistencijalne krize. No, čak i da je riječ o pokušaju humora, Bijela kuća je pokazala zapanjujuću razinu neznanja, potkopavajući vlastiti kredibilitet.
Dok su fotomontaže Trumpa kao Supermana s natpisom "Simbol nade, istine i pravde" ili kao Jedi viteza na Dan Ratova zvijezda još i mogle proći kao bezazlena satira, administracija je ubrzo prešla granicu, koristeći AI tehnologiju za ciljano blaćenje i ponižavanje građana i političkih protivnika.
Najupečatljiviji primjer dogodio se u siječnju 2026. kada je Bijela kuća objavila digitalno izmijenjenu fotografiju uhićenja aktivistice i odvjetnice Nekime Levy Armstrong.
Originalnu fotografiju, koju je prethodno objavila tajnica domovinske sigurnosti Kristi Noem, prikazivala je Armstrong smirenog i staloženog lica dok je odvode policijski službenici. Samo trideset minuta kasnije, službeni X račun Bijele kuće objavio je istu fotografiju, ali drastično izmijenjenu. Pomoću AI alata, lice aktivistice je prerađeno tako da izgleda kao da histerično plače, s otvorenim ustima i suzama koje joj teku niz lice. Službeni kanal američke vlade iskoristio je deepfake tehnologiju kako bi lažirao emocionalno stanje privatne građanke u trenutku uhićenja i prikazao je kao "slomljenu".
Ovaj slučaj, koji su razotkrili brojni mediji i stručnjaci za digitalnu forenziku, predstavljao je alarmantan presedan. Nije se više radilo o očitom humoru ili satiri, već o suptilnoj, ali zlonamjernoj manipulaciji koja je predstavljena kao stvarni događaj.
Deepfake napadi postali su uobičajeno oružje u arsenalu Bijele kuće. Protiv vođe demokrata u Zastupničkom domu, Hakeema Jeffriesa, objavljen je AI video u kojem nosi sombrero i brkove uz mariachi glazbu, što je on osudio kao rasistički stereotip.
Bivšoj predsjednici Zastupničkog doma Nancy Pelosi montirani su videi u kojima navodno priznaje ilegalnu trgovinu dionicama, a objavljen je i AI video bivšeg predsjednika Baracka Obame u narančastom zatvorskom odijelu.
Na sve kritike i optužbe za širenje dezinformacija, odgovor Bijele kuće bio je uvijek isti, sažet u frazi koju su često ponavljali glasnogovornici poput Kaelana Dorra: "Provedba zakona će se nastaviti. Memovi će se nastaviti." Time je administracija ne samo priznala, već i otvoreno prigrlila "trolanje" kao službeni način komunikacije, tvrdeći da Ustav ne zabranjuje objavu "banger memova".
Ova strategija, poznata i kao "slopaganda" (kovanica od riječi slop - smeće, i propaganda), namjerno zamagljuje razliku između službene državne informacije i internetskog podbadanja.
Dok su slike Trumpa kao pape očigledna fikcija, manipulacije poput one s Nekimom Levy Armstrong opasno zadiru u sferu klevete i predstavljaju zlouporabu državnog aparata za obračun s neistomišljenicima. Sve to omogućeno je i odlukom administracije da u drugom mandatu poništi prethodne uredbe o sigurnosnim mjerama za razvoj i korištenje umjetne inteligencije.
Trumpovi pristaše se dobro zabavljaju, a ostatak svijeta s nevjericom promatra kako se institucija predsjednika SAD-a pretvara u nefiltrirani internetski forum, gdje istina više nije važna, a jedino pravilo je da se "memovi moraju nastaviti".
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+