Plenković u Granadi: Glavna tema je Ukrajina koja treba ekonomsku i vojnu snagu

Ukrajina je bila tema broj jedan na trećem samitu Europske političke zajednice, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Granadi i dodao da je Kijevu potrebna i ekonomska i vojna snage da se obrani od Rusije. 

"Najvažnija tema bila je situacija u Ukrajini, izlaganje predsjednika Zelenskog i njegovo traženje nastavka pomoći i od članica Europske unije i svih drugih koji su bili za stolom", rekao je Plenković novinarkama dodavši da je cilj da Ukrajina ima i ekonomske i vojne snage za obranu od ruske agresije.

Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je u četvrtak u Granadi da "Europa ne može zamijeniti američku potporu Ukrajini". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je "uvjerena" u nastavak američke potpore Ukrajine i da je razgovarala o tom pitanju s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. 

Novi sastanak Europske političke zajednice, nastale na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, okupio je u četvrtak predstavnike 27 članica Europske unije i 20 europskih država u španjolskoj Granadi. Rusija i Bjelorusija nisu dio neformalnog političkog foruma uspostavljenog nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Reforma EU 

Uz članice EU-a, predsjednika Europskog vijeća, predsjednicu Europske komisije i predsjednicu Europskog parlamenta, na samit su pozvane Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldavija, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

U Granadi se otvara rasprava o novoj europskoj strategiji i reformi koja će omogućiti širenje Europske unije na 35 članica, rekao je španjolski tehnički premijer Pedro Sanchez, domaćin samita Europske političke zajednice u četvrtak i neformalnog samita EU-a u petak. 

"Otvorit ćemo u Granadi veliku debatu koja nas mora dovesti do duboke reforme u Europskoj uniji kako bismo u nadolazećim godinama mogli proširiti Europsku uniju s 27 na 35 članica", rekao je Sanchez. 

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile tek prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon Ukrajine i Moldavije, a te odluke je ubrzala ruska invazija na Ukrajinu. Kosovo i Gruzija imaju status potencijalnog kandidata. Turskoj su blokirani pregovori s Unijom od 2018. i nema naznaka da bi mogli oživjeti. 

Tehnički premijer zemlje koja do kraja godine predsjeda EU-om rekao je da Španjolska podržava proširenje EU-a. No očito ne za sve spomenute zemlje pošto Španjolska ne priznaje Kosovo, a o članstvu Turske se gotovo više ni ne govori.

Nakon oružanog sukoba na Kosovu 24. rujna u kojem su ubijeni kosovski policajac i tri srpska napadača, Priština je pozvala Madrid da se pridruži mjerama EU-a prema Srbiji. 

"Nadam se da će se Španjolska pridružiti drugim zemljama istomišljenicama u usvajanju mjera prema Srbiji zbog tog užasnog čina koji je počinila protiv mira, stabilnosti i sigurnosti", rekla je kosovska predsjednica Vjosa Osmani u četvrtak u Granadi. 

Digitalna transformacija i AI

Hrvatski premijer održao je bilateralni sastanak s kosovskom predsjednicom i ponovno osudio najnovije nemire na Kosovu. "Takva situacija ne može ostati bez reakcije", ponovio je Plenković u četvrtak. 

Plenković je danas sudjelovao i na panelu "Digitalna transformacija i umjetna inteligencija". 

"Naglasio sam činjenicu da je Hrvatska usvojila svoju digitalnu strategiju do 2032. Nastojimo provoditi proces digitalizacije kad je riječ o državi, gospodarstvu, cjelokupnom društvu. Primjerice, izmjene zakona o radu koje se odnose na rad od kuće. Među prvima smo regulirali pitanje digitalnih nomada. Mladi u Hrvatskoj prema Eurostatu imaju najviši stupanj digitalnih vještina", rekao je premijer. 

Bez sastanka čelnika Armenije i Azerbajdžana

Na treći samit EPZ-a nije došao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao ni azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev iako je samit EPZ-a trebao biti prilika za razgovore o budućnosti Gorskog Karabaha između Azerbajdžana i Armenije uz posredništvo Francuske, Njemačke i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. 

Unatoč nedolasku Alijeva, Baku je danas objavio da je spreman na pregovore s Erevanom uz posredovanje EU-a.