Plenković: Za sad je 50-ak škola provjereno, od 70 koliko ih je dobilo dojave

Prema informacijama ministra Fuchsa i Božinovića, jutros su neke škole diljem Hrvatske dobile dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, započeo je premijer Plenković sjednicu Vlade, pa nastavio:

- Specijalizirane ekipe provjeravaju informacije i sve molimo za strpljenje. Prema ovome dosad, a provjereno je oko 50 škola od 70-ak dojava, riječ je bila o lažnim dojavama. Živimo u vremenima kada se suočavamo s ovakvim prijetnjama kao i svi drugi. Sve škole će biti pregledane, nastavnike i učenike molimo za strpljenje - rekao je. 

Podsjetio je i na dan ranije održan sastanak Vijeća za upravljanje razvojem turizma.

- Smisao sastanka je bio da svim dionicima u turizmu i ugostiteljstvu na početku turističke faze ove godine signaliziramo da je politika cijena jedan od ključnih elemenata gostiju kada biraju destinaciju. Sugerirali smo im svima da povedu računa pri formiranju cijena. Svi se nakon pandemije bore za svoje goste, da zadrže postojeće, privuku nove, i zato je cjenovna ravnoteža važna i zbog toga što se pruža kao usluga, a i zbog konkurentnosti, održivosti, pristupačnosti turističke ponude, uključujući pristupačnost za hrvatske ljude - rekao je. 

Jedna od tema sjednice je i Zakon o strancima. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović već je govorio kako se u izmjene pristupilo prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, odnosno tzv. Direktivom o EU Plavoj karti, kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga. - Vlada želi bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bismo adekvatno reagirali na priljev stranih radnika. Trenutačno imamo više od milijun i 700.000 zaposlenih, broj nezaposlenih je nešto manji od 100.000. Trenutno imamo 113.000 radnika iz trećih država. Bilo je 286.000 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a izdano je 206.529 dozvola - rekao je. 

U svom izlaganju, naveo je i iz kojih država dolazi najviše stranih radnika, a to su redom: BiH pa Nepal, iz obiju zemalja oko 30 tisuća ljudi, zatim Srbija i Indija, pa Filipini i Sjeverna Makedonija.

- Time smo popunili potrebe tržišta rada, a posebno u sektoru graditeljstva, ulaganja koja vidimo diljem Hrvatske, obnove od potresa. Ovaj zakon uredit će status i zaštitu stranih radnika - rekao je Plenković.

Izmjene zakona predstavio je Davor Božinović. 

- Ovo je usklađivanje s EU direktivom, takozvana direktiva 'Plave karte'. Nositelj plave karte mora imati jednu i pol mjesečnu bruto plaću u Hrvatskoj i dokazati kvalifikacije i radno iskustvo osim za pomoćne kuhare, sobarice, konbare i slično. Plaća stranih radnika ne može biti manja u odnosu na plaće hrvatskih radnika u tom sektoru. U zadnjih nekoliko godina došlo je do porasta potreba na tržištu rada, a zato i izdanih dozvola. Prošle godine, dozvole su izdane najviše za graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo, industrije, promet i veze. Najveći broj dozvola izdan je državljanima BiH, Nepala, Srbije, Indije, Filipina, Sjeverne Makedonije, Uzbekistana, Bangladeša i Egipta. Podsjetio bih da se vim zakonom propisuju pravila za smještaj stranih radnika na način da poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik, morat će dati dokaz  primjerenom smještaju za radnika. Bez dozvole mogu raditi strani radnici koji dolaze iz drugih država EU ili Švicarske na 90 dana. Propisuje se obveza poslodavcima u davanju jamstva u iznosu od jedne brut plaće Republici Hrvatskoj ako odustanu od radnika za kojeg su tražili dozvolu. Ta sredstva će se koristiti za vraćanje stranog radnika u državu iz koje je došao - rekao je Božinović.

Na dnevnom redu je i odluka o poduzimanju aktivnosti vezanih uz odlagalište "Petrovačka dola" u Vukovaru. Na tom je odlagalištu u ljeto prošle godine pronađena masovna grobnica s posmrtnim ostacima najmanje deset žrtava iz Domovinskog rata, a postoje naznake da se na njemu nalaze posmrtni ostaci više ubijenih osoba. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ocijenio je tu lokaciju masovne grobnice najzahtjevnijom u procesu traženja nestalih u Domovinskom ratu, a na njegovo traženje i uz angažman nadležnih resora, na nju je obustavljeno dovoženje otpada.