Stambene zadruge će moći graditi stambene zgrade u kojima će građani sami odlučivati kakav stan žele, koji će im biti zajednički prostori, ali umjesto da budu vlasnici, imat će doživotni najam koji je i nasljedan...
News
Komentari 20
Stambene zadruge će moći graditi stambene zgrade u kojima će građani sami odlučivati kakav stan žele, koji će im biti zajednički prostori, ali umjesto da budu vlasnici, imat će doživotni najam koji je i nasljedan...
Novi Zakon o priuštivu stanovanju, koji je upravo u javnoj raspravi, predviđa da će gradovi i lokalna uprava graditi jeftinije stanove za prodaju i najam, ali uvodi i regulira jednu veliku novinu - neprofitne stambene zadruge. S takvim oblikom podizanja zgrada i zajedničkog života hrvatska javnost još se nije susrela. Ako zanemarimo neke zgrade koje su napravljene u Zagrebu od 90-ih godina preko jedne zadruge, ali to je bio sasvim drugačiji model. Stambene zadruge su uobičajene Njemačkoj, Austriji ili skandinavskim zemljama, a Beču je to uobičajeni model koji sad Vlada pokušava preslikati u Hrvatsku. Umjesto dizanja i otplate kredita za kupnju od investitora, stambena zadruga bi sama gradila zgradu od učešća svojih članova uz pomoć državnog fonda, državnog APN-a i povoljnih komercijalnih kredita. Ali ključna razlika je da zadrugar nikad nije vlasnik stana, nego udjela u zadruzi. Taj udjel ne može prodati, ne može dati stan u najam, ali je nasljedan. Drugi ključni detalj je da zato ne plaća sam kredit, nego mjesečni najam u kojem je i otplata kredita koji plaća zadruga, troškovi režija, ali i pričuve. Taj najam s režijama, ali i pričuvom, po zakonu ne može biti viši od 30 posto prihoda obitelji. Trošak režija dijeli se sukladno omjeru potrošnje na internom brojilu u zajedničkoj potrošnji.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+