Pobijedili su: Informatika se uvodi u sve razrede gimnazije

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar rekao je u srijedu u Dubrovniku da Hrvatska još nema novca potrebnog da informatika postane obavezni predmet u osnovnim školama, ali da će do 2022. godine kroz projekt 'e-Škole' biti uloženo 180 milijuna eura kako bi 50 posto hrvatskih škola postalo "digitalno zrelima".

Mi, pak, donosimo jedan pozitivan primjer iz Križevaca. Doduše, riječ je o srednjoj školi, ali je svejedno za svaku pohvalu. 

- Konačno smo se uspjeli izboriti za nastavu informatike, presretan sam - govori Zoran Kovač, ravnatelj križevačke Gimnazije “Ivana Zakmardija”.

Jedna su od gimnazija koja se susrela s apsurdnim problemom. Informatika se, prema planu i programu, provodila kao obvezan predmet u prvom razredu gimnazije. No iako su imali adekvatne uvjete, od opreme do nastavnika, i volju da učenicima omoguće taj predmet u sklopu izborne nastave u drugom, trećem i četvrtom razredu, za to nisu imali dopuštenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, upozorio je ravnatelj.

- Na popisu izbornih predmeta koji se mogu provoditi u općim gimnazijama nije bila navedena informatika, no u sadržaju Programa rada gimnazija informatika je bila navedena kao mogući izborni predmet. U Pravilniku o radu gimnazija stoji da informatika kao izborni predmet treba obuhvatiti gradivo koje nije obrađeno u obaveznom dijelu nastave informatike te da se izvode i vježbe ako je moguće. A mi to možemo jer imamo opremljen kabinet. Ministarstvo nam nije dalo povećati broj nastavnih sati za obavezni dio informatičkog obrazovanja s 24 na 39 sati, što smo tražili zbog povećanja broja učenika, a ne smijemo razrede dijeliti u dvije radne grupe iako bismo to morali jer je kabinet opremljen, ali premali za sve učenike istodobno – rekao je ravnatelj i istaknuo je da je nabrojenim odlukama nanesena golema šteta učenicima i ugledu njihove gimnazije. Ministarstvo je objašnjavalo da učenici viših razreda općih gimnazija ne mogu imati taj predmet kao izborni zato što nije predviđeno i jer ne postoje informatičke vježbe za njih.

Osim Kovača, bunili su se i ravnatelji drugih škola koji su u istoj situaciji.

- Nakon početnog nevjerojatnog ignoriranja, pa zatim prijetnji inspekcijom, birokracija se konačno pod pritiskom javnosti slomila i pokrenula. Odobrili su program izborne nastave informatike od 2. do 4. razreda opće gimnazije. Dvadesetak škola je ovu nastavu do sada za dobrobit učenika izvodilo ilegalno - objašnjava ravnatelj. Imaju volje, a i pravilnici su sad na njihovoj strani. Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ova odluka se od sada primjenjuje na način da informatika može biti izborni predmet u svim razredima gimnazije. Odluka na snagu stupa od idućeg tjedna.

- Gimnazijski učenici zahvaćaju najveći dio srednjoškolske populacije. Suludo je da tinejdžeri koji bi trebali postati nekakvi intelektualci, i to se na neki način od njih zahtijeva, završavaju školovanje s jednom godinom informatike. Isto je s općim, klasičnim i jezičnim gimnazijama jer imaju predviđen isti broj sati informatike. Samo prirodoslovno matematičke imaju zastupljen taj predmet u dovoljnom broju sati - objašnjava ravnatelj. Gimnazija od 1991. godine, kad je osnovana, učenike informatički obrazuje i dodatno im nudi informatiku kao izborni predmet, a sad će to opet biti moguće. Kovač navodi i kako su oni prestali izvoditi taj izborni program jer su se bojali inspekcije, ali da zna da su neke gimnazije šutke to provodile. Isto tako, ravnatelj smatra da je prilično neozbiljno da djeca rade po programu koji je donesen prije više od 20 godina.

- Naprosto je nevjerojatno da nitko nije reagirao na ovaj problem i da se sve moralo prelomiti preko naše male škole. Sad se pokazalo da smo u pravu - kaže. Iako je uredba na snazi od idućeg tjedna, u križevačkoj gimnaziji je neće moći provoditi do sljedeće školske godine.

- Kasno su donijeli tu odluku i sadašnji plan nemamo gdje ugurati informatiku. No ipak jako sam zadovoljan i od iduće godine ćemo pripremiti nastavu za učenike 2-4 razreda - kaže. U sklopu kurikularne reforme, Boris Jokić i njegov tim, rade na uvođenju što više informatike u škole. Smatraju da treba biti sastavni dio svakog predmeta.

- Modelom izbornosti se otvorio prostor da se poveća informatika. Stručna radna skupina izrađuje kurikulum od 1. do 8. razreda osnovne škole. Korištenje digitalnih informacijskih tehnologija uvedeno je kao međupredmetna tema i očekuje se da se ona uvede u sve predmete koji se podučavaju - najavio je Jokić.

Ravnatelj je dobitnik priznanja CARneta za najbolji rad u informatici     

Iako je Kovač ravnatelj gimnazije i danas kad se profesor informatike razboli, onda on uskače u nastavu. To ga, kaže, vraća u stare dane i uživa raditi s učenicima. CARnet mu je prije dvije godine dodijelio i priznanje za najbolji rad u informatici.

- Uspio sam detektirati kakvo informatičko znanje trebaju križevački poduzetnici, srednjoškolci i studenti - objašnjava ravnatelj. Smatra da su znanja iz informatike svim učenicima bitna za daljnje školovanje i konkurentnost na tržištu rada. Već godinama upozorava kako je program za informatiku star 20-ak godina.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.