Pobio je tisuće, lovio Chea, a spasio ga je hrvatski svećenik

Godine 1914., početkom Prvog svjetskog rata, Nickolaus Barbie otišao je na bojišnicu s koje se nekoliko godina kasnije vratio kao čovjek ogorčen na cijeli svijet. Ranjen je u vrat u bitci za Verdun nakon čega su ga zarobili Francuzi koje je mrzio iz dna duše, iako su mu korijeni bili upravo - francuski. 

Po povratku se prepustio alkoholu i nasilju nad vlastitom obitelji. Najviše je to pogađalo njegova sina imenjaka, Nikolausa 'Klausa' Barbieja, mladića koji je sanjao o studiju teologije ili o tome da postane akademik. Međutim, ti su se snovi rasplinuli kada je navršio 20 godina i kada su umrli njegov 18-godišnji brat i nasilni otac. 

Klaus Barbie u tom je trenutku trebao početi brinuti za obitelj pa se brže - bolje s 22 godine priključio SS-u tj. njegovoj tajnoj službi. U svibnju 1937. se priključio Nacističkoj partiji i to će, pokazati će povijest, obilježiti više od desetak tisuća života koji će se ugasiti upravo njegovom krivnjom. 

Krvnik Lyona

Nakon njemačkog osvajanja Nizozemske, Barbie je prvo poslan u Amsterdam, a nakon toga i Dijon. Napokon, u dobi od 29 godina imenovan je šefom lokalnog Gestapa u Lyonu. Sjedište organizacije smjestio je u hotel Terminus gdje je osobno mučio muškarce, žene i djecu lomeći im udove i seksualno ih zlostavljajući, često i pomoću pasa. 

Najgore su, dakako, prošli lideri pokreta otpora kojima se na živo oderala koža nakon čega ih se ugušilo amonijakom. Zbog istinski zvjerskih metoda mučenja Barbie je prozvan 'Krvnikom Lyona', a povjesničari smatraju da je izravno kriv za smrt barem 14 tisuća ljudi. Adolf Hitler ga je zbog toga, dakako, odlikovao najvišim odličjima. 

Suradnja s Amerikancima 

Baš kao u slučaju američke operacije 'Spajalica' ili, još gore, japanske Jedinice 731, Amerikanci nakon rata nisu bili previše raspoloženi za kažnjavanje ljudi za koje su sa sigurnošću znali kakva su zvjerstva počinili u ratu. Klausa Barbieja je tako 1947. godine angažirala CIA s namjerom da im pomogne u gušenju komunizma u Europi, a htjeli su i saznati sve o metodama mučenja koje koriste Britanci, kao i to što rade nacisti koje su nakon rata angažirali Britanci. 

Neko je vrijeme pratio aktivnosti francuskih tajnih službi u francuskom dijelu Berlina jer su Amerikanci vjerovali da su se komunisti infiltrirali u sve pore francuskih vlasti. 

Spasio ga je hrvatski svećenik koji je služio u Rimu

Kada su saznali da je Barbie u rukama Amerikanaca, Francuzi su zatražili njegovo izručenje kako bi ga mogli smaknuti nakon što su ga nakon rata osudili u odsutnosti. Amerikanci su to odbili i isplanirali njegov bijeg u Boliviju u čemu je ključnu ulogu odigrao i hrvatski svećenik i izaslanik NDH pri Svetoj stolici Krunoslav Draganović, čovjek koji je bio jedan od organizatora bijega Ante Pavelića u Argentinu i koji je kasnije, od 1959. do 1963. radio kao špijun CIA-e koja ga se na kraju odrekla zbog 'nepouzdanosti'. 

Iznenađen pomaganjem jednog svećenika, Barbie je pitao Draganovića zašto mu radi uslugu, na što mu je ovaj odgovorio: 'Moramo sačuvati određenu moralnu rezervu i sačuvati je za djelovanje u budućnosti'. Draganović je očito bio uvjeren u ponovno jačanje fašizma koje se, nasreću, nikada nije dogodilo. 

Život u Boliviji

Barbie je život u Boliviji nastavio pod novim imenom 'Klaus Altman'. Tamo je počela njegova nova faza života u grotlu diktatora, politike, droge i oružja.  Naime, sin moćnog narkobosa Roberta Suareza je godinama kasnije potvrdio da se njegov otac redovito sastajao s Barbiejom, a prema najnovijim je saznanjima bio jedna od glavnih veza između Bolivije i najpoznatijeg narkobosa u povijesti - Pabla Escobara, piše Daily Mail.  

Barbie je dobio visoki čin u vojsci Bolivije, a povjesničari kažu da je odigrao i ulogu u hvatanju Che Guevare koji je, nakon Kube, i tamo želio provesti revoluciju. 

Barbie je, prema svemu sudeći, bio veza između vojske, politike i mafije Roberta Suareza. S obzirom da se panično bojao da će zemlja, poput Kube, zapasti u komunizam, sav je zarađeni novac i moć usmjeravao u misiju da generala Luisa Garciju Mezu dovede na vlast. 

I zaista, Meza je uspio doći na vlast 1980. godine u državnom udaru koji je simbolično nazvan 'Kokainskim udarom'. No, na vlasti se održao tek godinu dana. Kada je 1983. godine izabrana vlada Hernana Silesa Zuaza, oni su odmah uhitili Barbieja i izručili ga Francuzima. 

Suđenje i smrt

Oni su ga pak nakon suđenja koje je pratila cijela zemlja 1987. godine osudili na doživotni zatvor. Pri samom kraju suđenja, Barbie je izjavio kako će, 'kad stane pred božje prijestolje, biti proglašen nevinim'. 

Četiri godine kasnije, Barbie je umro u 77. godini života od leukemije.