Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Shamima Begum je u Sirijii, blijeda i mršava. Pobjegla je iz Velike Britanije kako bi se pridružila kalifatu Islamske države. Ali se predomislila i želi se vratiti. No državljanstvo su joj oduzeli
Nakon više od dvije godine medijske tišine, Shamima Begum, najpoznatija svjetska "ISIS nevjesta", ponovno se pojavila u javnosti. Novinari britanskog lista Daily Express pronašli su je u pritvornom kampu al-Roj na sjeveru Sirije, a prizor koji su zabilježili daleko je od prkosne tinejdžerice ili pokajnice koja je u prošlosti komunicirala s medijima.
Opisana kao "blijeda i vrlo mršava", s upalim očima vidljivim iznad kirurške maske, Begum je u pratnji Amerikanke Hode Muthane, još jedne bivše pripadnice ISIS-a, novinarima uputila samo ovo:
"Nemamo ništa za reći."
Priča o Shamimi Begum započela je u veljači 2015. godine. Tada 15-godišnja učenica akademije Bethnal Green u istočnom Londonu, zajedno s dvije školske prijateljice, Amirom Abase i Kadizom Sultanom, napustila je svoj dom i odletjela za Istanbul.
Odatle su prešle u Siriju kako bi se pridružile samoproglašenom kalifatu Islamske države. Njihov bijeg šokirao je Veliku Britaniju i postavio teška pitanja o tome kako su tri djevojke iz naizgled stabilnih obitelji mogle biti radikalizirane ispod radara vlasti.
Godinama kasnije, istraga je otkrila uznemirujući detalj: čovjek koji im je olakšao putovanje, krijumčar Mohammed Rashed, istovremeno je bio dvostruki agent koji je radio za kanadsku obavještajnu službu.
Ta spoznaja postala je jedan od ključnih argumenata njezine obrane, koja tvrdi da je Begum bila žrtva trgovine ljudima u koju su, barem posredno, bile upletene i zapadne obavještajne agencije.
Samo deset dana nakon dolaska u Raqqu, tadašnju prijestolnicu ISIS-a, Shamima Begum udala se za Yaga Riedijka, nizozemskog preobraćenika na islam. U braku je rodila troje djece, no njezina priča o majčinstvu obilježena je tragedijom – svo troje djece umrlo je u ranoj dobi od bolesti i pothranjenosti. Njezina uloga unutar kalifata predmet je žestokih rasprava. Dok Begum tvrdi da je bila isključivo "supruga i majka", bez sudjelovanja u borbama ili zločinima, medijski izvještaji i svjedočanstva slikaju drugačiju sliku.
Pojavile su se optužbe da je bila pripadnica zloglasne "moralne policije" (Hisbah), zadužene za provođenje strogih islamskih zakona, te da je nosila kalašnjikov i pokušavala regrutirati druge mlade žene. Te tvrdnje nikada nisu nedvojbeno dokazane, a neki poznanici opisali su je kao "sramežljivu i neprilagođenu" osobu čija je uloga u medijima preuveličana.
U veljači 2019., ratni dopisnik lista The Times, Anthony Loyd, pronašao je tada 19-godišnju i trudnu Begum u sirijskom izbjegličkom kampu al-Hawl. Njezini prvi intervjui izazvali su zgražanje javnosti. Izjavila je da ne žali zbog svoje odluke da se pridruži ISIS-u i da je prizor odrubljene glave "nije nimalo potresao". Njezini komentari o bombaškom napadu na Manchester Arenu, koje je opisala kao opravdanu odmazdu, zapečatili su njezinu sudbinu u očima britanske javnosti i vlade.
Samo nekoliko dana kasnije, tadašnji ministar unutarnjih poslova, Sajid Javid, donio je odluku o oduzimanju njezinog britanskog državljanstva, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti. Vlada je tvrdila da time ne krši međunarodno pravo jer Begum, zbog podrijetla svojih roditelja, ima pravo na državljanstvo Bangladeša. Međutim, vlada Bangladeša oštro je demantirala te tvrdnje, poručivši da Begum nije njihova državljanka i da bi joj, ako uđe u zemlju, prijetila smrtna kazna zbog terorizma.
Tijekom godina, Begum je promijenila svoj narativ. U kasnijim intervjuima, poput onog za ITV 2021. godine, pojavila se bez hidžaba, ispričala se britanskom narodu i zatražila oprost, tvrdeći da je bila izmanipulirana. Svoju stranu priče detaljno je ispričala i u nagrađivanom BBC-jevom podcastu "I'm Not a Monster".
Oduzimanje državljanstva pretvorilo je Shamimu Begum u apatrida i pokrenulo dugotrajnu pravnu bitku. Njezini odvjetnici godinama su pokušavali osporiti odluku, tvrdeći da je kao maloljetnica bila žrtva trgovine ljudima te da ne može imati pošteno suđenje ako joj se ne dopusti povratak u Ujedinjeno Kraljevstvo. S druge strane, britanska vlada ustrajala je na stavu da ona predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Slučaj je prošao sve sudske instance u Velikoj Britaniji. Iako je Prizivni sud 2020. nakratko presudio u njezinu korist, tu je odluku poništio Vrhovni sud. Konačni udarac njezinim nadama za povratak stigao je 7. kolovoza 2024., kada je Vrhovni sud odbio razmotriti njezinu posljednju žalbu, čime su iscrpljene sve pravne mogućnosti unutar britanskog sustava.
Njezin pravni tim najavio je da će slučaj sada iznijeti pred Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Danas, s 24 godine, Shamima Begum ostaje zarobljena u prašnjavom sirijskom kampu, u pravnom i egzistencijalnom limbu. Njezin nijemi, iscrpljeni izgled pred kamerama oštar je podsjetnik na put koji je započeo kao tinejdžerska zabluda, a pretvorio se u kompleksnu globalnu priču bez jasnog kraja, priču koja tjera zapadna društva da se suoče s vlastitom odgovornošću za mlade koje su izgubili u vrtlogu ekstremizma.
24sata © 2026
