Poduzetnici koji su uspjeli šute i rade jer ih nitko ništa ne pita

Hrvatska ima jedan od najpoticajnijih zakonskih okvira za investiranje u Europi, a što nam otvoreno priznaju svi u EU, no problem je u provedbi investicije, ali jako puno i u imidžu naše zemlje kao turističke, a ne investicijske destinacije, rečeno je na otvaranju današnje konferencije "InvestCro - Je li Hrvatska spremna za nove investicije" u Zagrebu, a koja se održava kao cjelogodišnji multimedijski projekt, koji zajednički organiziraju Poslovni dnevnik, Večernji list i 24sata. 

Moramo poraditi na vlastitom samopouzdanju

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta zahvalio je dnevnim izdanjima Styrije što pokazuju interes za gospodarsku tematiku koja će javnosti približiti izazove ovog sektora.

- Svi koji ovdje danas sjedimo imamo istu želju: Ako već Hrvatsku ne možemo učiniti poželjnijom za investicije, da barem postanemo svjesni da ipak i nismo tako loši. Moramo poraditi na vlastitom samopouzdanju jer ako sami ne vjerujemo u sebe, kako će se osjećati ljudi koji dolaze ovdje investirati i naiđu u probleme. Posebno je bitno da na konferenciji sudjeluju i ljudi s terena - gradonačelnici i poduzetnici koji nam mogu prenijeti probleme s kojima se svakodnevno susreću. 

Kada danas analizirate renomirane globalne i Hrvatske TV-stanice, portale, novine, vidjet ćete Hrvatsku koja nudi sunce i more. Kada bi se zbrojilo koliko je Hrvatska investirala da bude prepoznata kao turistička destinacija, jasno je zašto nismo prepoznati kao investicijska meka. Nemamo marketing koji bi omogućio da investitori vide i prepoznaju našu zemlju kao poželjnu za ulaganje. Naš gotovo jedini "marketing" je onaj negativni kroz investitore koji su došli u Hrvatsku i nisu uspjeli i o tome pričaju vani. Oni koji su uspjeli i nisu imali ozbiljnijih problema, a takvih je većina, u pravilu šute i rade jer ih niti itko išta pita, kazao je Horvat.

Dodaje da je veliki problem naše zemlje što smo u pristupnom razdoblju pregovora o članstvu o EU preuzimali nekritički svu pravnu stečevinu EU, a da je nismo "lokalizirali" kroz provedbene akte. To je razlog da dan je danas birokracija i sudstvo sporo i nefunkcionalno. Sad kad smo punopravna članica, smatra ministar, moramo više poraditi na pročišćavanju regulative koja nas koči i onemogućava nam razvoj.

- Uz sve probleme koje imamo, Hrvatska već duže vrijeme konstantno raste 2-3%, no problem je što naše okruženje raste 2-3 puta brže od nas. Stoga moramo implementirati procese koji će ubrzati investicije i lakoću poslovanja. Pri osnivanju tvrtke imamo sedam koraka i čitav proces da bi tvrtka počela poslovati traje i duže od 30-40 dana, iako sama registracija traje 15 minuta. Moramo uzeti za primjer Estoniju ili Makedoniju koje su po tom pitanju pri samom vrhu ljestvica konkurentnosti, a ne da budemo iza 150 mjesta - ističe ministar Horvat. 

Isto tako skreće pozornost da je po pitanju brzine izdavanja građevinskih dozvola najveći problem u velikim gradovima, prije svega Zagrebu. Stoga je za nacionalni prosjek manje bitno što se jedan Varaždin, a i još neki, nalaze u europskom vrhu po brzini izdavanja dozvola kad to u Zagrebu može potrajati jako dugo.

- Stvari se događaju i samo ih je potrebno promovirati. Ako su Slovenci uspjeli privući 14 milijardi eura investicija iz Zapadne Europe, a mi samo 3,8 milijardi, onda je vidljivo da imamo ozbiljnih problema, završio je ministar Darko Horvat. 

Treba olakšati birokratske prepreke

Važnost javne rasprave o izazovima investiranja u Hrvatskoj istaknuo je i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB).

- Cilj ovog projekta je otvoriti niz pitanja vezanih za investicije u Hrvatsku. HUB ove godine obilježava 20 godina djelovanje i ove godine želimo potaknuti raspravu o investicijama i ulozi bankarskog sektora u njoj. Želimo ukazati na nužnost reformi koje bi olakšale i povećale investicije. Ove godine je MMF zaključio da je potreba za olakšanjem birokratskih prepreka dobro došla, a isto tako i jaču pravnu sigurnost koji uključuje brzo i efikasno pravosuđe. Bez pravne sigurnosti i poštivanja stručnosti je teško očekivati jači val investicija. Kada smo analizirali sve top liste zemalja po lakoći investiranja, nas nema niti na jednoj među prvih 30. Poznati britanski poslovni list je nedavno zaključio da sunce i more sami po sebi nisu dovoljni, kaže Adrović.

I on upozorava da osnivanje tvrtke u Hrvatskoj traje višestruko duže nego u našem susjedstvu, uključujući i u zemljama poput Srbije i Makedonije od kojih se obično smatramo znatno razvijenijima.

Bez zdravih ulaganja nema društvenih pomaka

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika istaknuo je važnost medija u promociji važnih društvenih vrijednosti, a investicijska klima je svakako jedna od njih.

- Bez zdravih ulaganja i gospodarskog razvoja neće biti niti drugih društvenih pomaka poput kurikularne reforme i ostalog. Iako je trenutno problem Uljanika jedan od gorućih tema hrvatskog gospodarstava i društva, puno je važnije kako će naša država i društvo izgledati za 20-ak godina - kazao je Nišević. 

Cijenu nedovoljno promišljenih ulaganja

Pelješki most, autoceste, LNG terminal, otvaranje novih hotela, medijski su atraktivne investicije, pogotovo ako ih prate teatralna rezanja crvene vrpce, a iako čine petinu BDP-a o njima zapravo nema nikakve rasprave pa tako ni odgovora jesu li efikasne, kazao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor tvrtke Arhivanalitika, u svojoj analizi "Investicije u Hrvatskoj: trendovi, struktura, (ne)efikasnost", a koju je napravio za HUB i prezentirao je na današnjoj konferenciji InvestCro u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.

- Ako su u teoriji investicije čarobna formula koja povećava kolač BDP-a u dugom roku, zašto Hrvatska ne osjeća veće blagodati svih ranije uloženih milijardi? Vrag je, kao i uvijek, u detalju ili u ovom slučaju u efikasnosti. Pojednostavljeno, kvaliteta je važnija od kvantitete. Ulaganja koja jačaju konkurenciju i brzo vode rastu produktivnosti, po mogućnosti izravno u izvoznom sektoru, to je ono što je potrebno. U tome je puno važniji učinak investicija na rast od same visine investicija - kaže Šonje.

Dodaje da je "često bolje i mnogo manjih nego malo velikih investicija" jer se time postiže disperzija rizika.

Cijenu nedovoljno promišljenih ulaganja, kaže, plaćamo i danas.

- Država je 2001. pokrenula investicijski ciklus koji je u jednom trenu dosegnuo iznimnih 7,3 posto BDP-a. Kad je došla kriza 2009., a cijena novca skočila, državne investicije najprije su porasle ne bi se li projekti završili prije punog udara, a potom drastično srezane što je produbilo krizu. Za razliku od Hrvatske koja se zadužila na tržištu kapitala, Bugarska, Poljska ili susjedna Slovenija za financiranje svojih infrastrukturnih perjanica oslanjale su se na EU fondove. Tako su umjesto refinanciranja kredita u najnepovoljnijem trenutku eksplozije javnog duga, (HAC je plaćao po 9 i više posto godišnje, zadržale svoj fiskalni kapacitet i uspjele zadržati ili čak povećati udio državnih investicija u turbulentnim godinama - navodi Šonje u svojoj analizi.

Dodaje da je sve ovo dovelo do toga da smo se mi danas vratili na razinu razvoja koji smo imali prije krize 2008., a istodobno je jedna Poljska u međuvremenu porasla 40 posto u odnosu na 2008.

Kako do novih investicija

Investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, ali svi ostali rastu brže od nas te postaju poželjniji i konkurentniji investitorima te mi moramo rasti i reformirati se puno brže, rečeno je na panelu "Kako do novih investicija" koji se održao  danas u Zagrebu u sklopu konferencije "InvestCro - Je li Hrvatska spremna za nove investicije" u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata. 

Jako Andabak, član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna smatra da se neke stvari po pitanju investicija mijenjaju na gore, a neke na bolje. No, ono što je konstantna je nefunkcionalna birokracija i zemljišno-pravni odnosi. Kao pozitivnije je istaknuo jeftiniji kapital, a kao novonastali problem nedostatak radne snage.

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija smatra da je država precentralizirana i moramo poraditi na decentralizaciji. Ali isto tako je nužna i stalna komunikacija centralne države i lokalne samouprave kako bi zakonska regulativa odgovarala potrebama na terenu.

- Građevinske dozvole se izdaju brzo, u roku 8 dana ako je sva dokumentacija u redu. No, mnoge jadranske županije su opterećene s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, legalizacijom i sličnim stvarima koje otežavaju provođenje brzog upravnog postupka, a koji je pak propisan od države - kaže Pauk.

Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatsku upozorava da se jako sporo reformiramo.

- Mi smo već davno institucionalno izašli iz socijalizma u tržišnu ekonomiju, no socijalizam ni nakon 30 godina nije izašao iz naših glava. To da je i danas u fokusu našeg gospodarstva i politike problem propale brodogradnje, a ne ono što će biti za 5 ili 10 godina dovoljno govori gdje smo. A po pitanju investicijske klime, o njoj dovoljno govori činjenica da su 
doznake naše dijaspore veće od stranih ulaganja. Radi se o iznosu o dvije milijarde eura doznaka godišnje, a investicije ne prelaze 1,7 milijardi - kaže Fogec.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke ističe da je Hrvatska napredovala i da i oni to vide kroz suradnju s našim klijentima, a koji su uglavnom male i srednje tvrtke.

- Problem je što Hrvatska raste, ali presporo. Drugi rastu bolje i brže. Siguran sam da bi na investicijskim listama Hrvatska mogla, uz prave mjere, već za godinu ili dvije rasti za 15-20 mjesta na tim listama - kaže čelnik Erstea. Kao jedu od takvih mjera ističe da bi svakog investitora u Hrvatskoj trebalo tretirati kao strateškog. 

Funkcioniranje pravnog sustava i Porezne uprave

Iako se mi u Hrvatskoj često hvalimo ili pak žalimo na funkcioniranje pravnog sustava i investicijske klime, puno je bitnije kako nas drugi percipiraju po pitanju pravne sigurnosti i investicijske klime uopće te se mora na tome poraditi, kazala je Dženet Garibović, voditeljica regulatornih i pravnih usluga konzultantske kuće PwC Croatia u svojoj prezentaciji "Pravna (ne)sigurnost".

- Naši klijenti nam se svakodnevno obraćaju sa svojim slučajevima i mogu reći da to nisu neosnovane žalopojke nego osnovani prigovori na funkcioniranje pravnog sustava i Porezne uprave. Činjenica je da se istraživanja investicijske klime temelje na anketnom subjektivnom iskustvu konkretnih poduzetnika i političara i da neki kažu da je zakonodavni okvir dobar, a drugi da je destimulirajući. Tu se uvijek mora biti oprezan sa zaključcima što je percepcija, a što stvarnost. Prema PwC-ovom istraživanju o globalnoj konkurentnosti, u kojoj su anketirani predsjednici Uprava većih tvrtki, Hrvatska je zauzela 68. mjesto. Najgore smo bili ocijenjeni u segmentu tereta zakonskog opterećenja, učinkovitog pravnog okvira te zaštite vlasništva gdje smo oko 130. mjesta - kaže Garibović.

Pravna sigurnost

Braniti sudstvo danas u Hrvatskoj je nemoguća misija te kako ministar gosparstva kaže da je po difoltu on kriv za sve loše u gospodarstvu, tako i ja ne mogu pobjeći od odgovornosti u pravosuđu, kazao je Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda na panelu "Pravna sigurnost - jamac ulaganja".

- I na ovoj konferenciji smo više puta čuli riječ percepcija, dakle kako nešto doživljavamo, a ne nužno kako stvari stoje. Percepcija neučinkovitog pravnog sustava je činjenica iz kojeg se vuku zaključci. Teze da Hrvatska ima najviše neriješeni predmeta u EU, a isto tako i najveći broj sudaca, naravnu u oba slučaja po glavi stanovnika. No, isto tako je činjenica da je Hrvatska prva u EU po priljevu novih predmeta na sudove. No, ako bi se gledalo vrijeme  trajanja prosječnog spora, onda smo na 12 mjestu od 28 članica EU-a. Dakle, mi su zlatnoj sredini Europe - kaže Vukelić. Dodaje da su mnogi dugotrajni sporovi na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj uzrokovani zapravo ekonomskom krizom.

- Velike i uspješne tvrtke se rijetko sude jer im je to skupo i dugotrajno već se jednostavno dogovore i pomire, izravno ili preko medijatora. Koda nas je problem što nema para. Tvrtke su često svjesne činjenica oko kojih se sude, ali kako nemaju para, kupuju vrijeme preko dugotrajnih sudskih sporova koje često i samo iz tog razloga otežu, kaže Vukelić. 

Tatjana Josipović, redovita profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu naglašava da je činjenica da je naš pravni sustav jako segmentiran i da postoji veliki broj pravnih propisa koji se međusobno preklapaju.

- Pri donošenju novog zakona bi se trebale raditi simulacije kako će to funkcionirati. Konkretni primjer je novi Ovršni zakon za kojeg je teško reći hoće li, i kako će, funkcionirati u realnosti. Po pitanju investicija, prije svega je nužno urediti zemljišne knjige jer bez njih nema većih ulaganja. Napredujemo jer se roka od 800 dana spalo na 25 dana, no problem su neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Mi smo uspješno uradili projekt legalizacije, no legalizacija ne znači da će se ti objekti mogli upisati u zemljišne knjige jer nemamo čiste vlasničke odnose. Moramo se suočiti s problemima i te probleme riješiti i ne gurati probleme pod tepih, a nakon toga ići u nadogradnju jer ćemo se ovako prije ili poslije susresti s preskočenim problemima", kaže profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta, inače bivša hrvatska "prva dama".

Mićo Ljubenko, odvjetnik u odvjetničkom društvu Ljubenko&partneri se ne slaže da je  sporost hrvatskih sudova najveći problem hrvatskog pravnog sustava.

- Imamo li baš primjera da ozbiljne kompanije koje rade u Sloveniji i Mađarskoj ne rade i u Hrvatskoj? Nemamo. Ozbiljni investitori ozbiljno pristupaju problemu i rješavaju svoje slučajeve. Da li je rok upisa tvrtke pet dana, kao što je u Srbiji, ili 21 dan koliko je u Hrvatskoj je potpuno nebitno bilo kojem investitoru. Druga stvar ako su papiri nesređeni i situacija nije jasna - kaže Ljubenko.