Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
16 komentara

Pogodili bi ga, a on bi nastavio borbu: Mislili su da je besmrtan

Zadnji veliki indijanski vođa Geronimo na današnji dan 1886. predao se Amerikancima. S njima i Meksikancima ratovao je trideset godina. Njegovom predajom završio je posljednji veliki američko-indijanski rat

Foto: IMDB
16 komentara

Geronimo, točnije Goyathlay, odnosno Onaj Koji Zijeva, poznati indijanski vrač i vođa Chiricahua Apača tvrdio je da nije poglavica već vojni vođa. Nakon što su mu Meksikanci ubili ženu, troje djece i majku njegova mržnja postala je neopisiva. Postao je opsjednut osvetom i od tog trenutka je krenuo u osvetničke pohode.

Sa svojim borcima u pohodima po Arizoni, New Meksiku i Teksasu napadao je Meksikance i Amerikance gdje god je stigao i vršio odmazdu bez ikakve milosti. 

Foto: wikimedia

U svojoj autobiografiji kaže: 

- U mladosti nikada nisam vidio bijelog čovjeka, ni misionara, ni svećenika. Živjeli smo tiho po prerijama Arizone spojeni s prirodom, povezani jednostavnim životom. Sa 17 godina primljen sam u vijeće ratnika, što znači da sam ušao u svijet odraslih. Tada sam mogao zaprositi i lijepu Alope, čijoj sam obitelji morao darovati krdo ponija koje sam sam ulovio.

Idila je trajala do 1858. kad su logor napali Meksikanci. Muškaraca tad nije bilo jer su otišli trgovat i ostale su samo žene i djeca. Sve su ih ubili.

'Nijedna te puška neće moći ubiti'

Na dan Svetog Jeronima Indijanci su se osvetili. U borbi se najviše istakao upravo Geronimo.

Foto: Library of Congress Geronimo sa svojim ratnicima (skorz desno)

Geronimo će se kasnije opet ženiti i imati drugu djecu, ali za gubitak svoje prve obitelji nikad se neće prestati osvećivati.

O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Prema vjerovanju svojih suboraca, bio otporan na smrt. Nekoliko puta bio je pogođen, ali je svaki put nastavljao s borbom. Vjerovalo se da ga štiti Usen, vrhovni bog njegovog plemena.

Od njega je,  tvrdio je Geronimo, i dobio poruku: 'Nijedna te puška neće moći ubiti. Izvadit ću svaki metak iz pušaka Meksikanaca, ostat će u njima samo prah, i vodit ću svaku od tvojih strijela.'

DAN PLANETA ZEMLJE Govor poglavice: Što god snađe Zemlju, snaći će i njene sinove

Geronimo je posljednji je poglavica Indijanaca koji se predao vojsci SAD-a. To se dogodilo na današnji dan 1886. u Kanjonu kostura. Nesalomljivi Geronimo odustao od namjere da protjera doseljenike i potpisao primirje sa američkom vojskom. Tada je sklopljen sporazum o miru i uklapanju plemena u 'novo društvo'. Većinu odredbi Amerikanci nisu poštovali, a Indijanci su odvedeni da žive u rezervatima.

Foto: IMDB

- Okrutnije crte lica nikad nisu bile urezane. Nos širok i velik, čelo nisko i naborano, brada puna i snažna, oči kao dva djelića obsidijana iza kojih gori vatra. Ali ono što na njegovom licu prvo zamjećujete, to su njegove usne – tanke, ravne, stisnute, kao da je netko nožem napravio oštar rez preko lica, bez ijedne meke crte -  pisao je o Geronimu jedan novinar te 1886. a guverner meksičke savezne države Sonore tvrdit će da je Geronimo, sa svojih 16 ratnika, za samo pet mjeseci, zaklao 500 do 600 Meksikanaca. 

HVALE NISU ISKRENE 10 načela poglavice: Naša srca postaju tvrda daleko od prirode

'Pustite me da umrem u svojoj Arizoni'

Prema svom najvećem neprijatelju američka Vlada je odlučila biti 'velikodušna'. Protjerala je Geronima i njegove preživjele suborce u vojna utvrđenja na Floridi, potom u Alabami i na kraju u Oklahomi. Unatoč obećanju nikad im nisu dopustili da se vrate u Arizonu.

Geronimo je tada počeo zarađivati prodajom svojih fotografija i izradom luka i strjelica, sa svojim imenom na njima. 'Izlagali' su ga kao najvrjedniju atrakciju na izložbama u Omahi, Buffalu i 1904.godine na Svjetskoj izložbi u St. Louisu. Jahao je i na paradi povodom inauguracije predsjednika Theodorea Roosevelta. 

U nekoliko navrata tražio je od vlasti da ga se vrati i Arizonu, čak je to tražio i od američkog predsjednika Roosevelta.

- To je moja zemlja, moj dom, zemlja mojih otaca, dopustite mi da se vratim. Želim svoje posljednje dane provesti  tamo i biti pokopan među tim svetim planinama. Kad biste mi to omogućili, možda bih umro u miru, znajući da su se i moji ljudi vratili na svoju zemlju.

INDIJANSKI DUHOVNI VOĐA Prokleo predsjednike izabrane u godini koja završava s nulom

Želja mu nije ispunjena. Počeo je puno piti, a jedne je noći pijan pao s konja i ostao ležati na hladnom tlu. Umro je od upale pluća nekoliko dana kasnije. Imao je 80 godina. Na smrtnoj postelji  legendarni ratnik priznao je svom nećaku da mu je žao što se predao
- Nikad se nisam trebao predati. Trebao sam se boriti do posljednjeg čovjeka.

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message