Pohvale iz Berna: Hrvatska štiti novinare, a stiže i jača pravna zaštita. Evo svih detalja

Hrvatska je na međunarodnoj razini prepoznata kao primjer dobre prakse u zaštiti novinara, uz visoku razriješenost kaznenih djela i zakon koji bi uskoro trebao dodatno ojačati njihovu pravnu sigurnost, ključne su to poruke sa sastanka Organizacija za europsku sigurnost i suradnju o sigurnosti novinara održanog u Bernu.

Godišnji sastanak o projektu “Sigurnost novinara”, koji provodi institut Predstavnika za slobodu medija (RFoM) uz suorganizaciju švicarskog predsjedanja, okupio je predstavnike 57 država sudionica, među kojima i Hrvatsku. Kao nacionalna koordinatorica projekta sudjelovala je članica Vijeća za medije Jasna Vaniček-Fila koja je, uz tim sudaca i novinara, jedna od najzaslužnijih za izradu "anti- SLAPP" zakona.

Cilj skupa bio je poticanje bliže suradnje i razmjene informacija među tridesetak zemalja uključenih u projekt. Predstavljen je i švicarski nacionalni akcijski plan za sigurnost novinara, a organiziran je studijski posjet javnoj televiziji SRG SSR, koja u svom radu veliku pažnju posvećuje edukaciji i medijskoj pismenosti.

U svom izlaganju Vaniček-Fila istaknula je konkretne mjere koje se provode u hrvatskim redakcijama, osobito primjenu protokola za zaštitu novinara na javnim okupljanjima i u slučajevima kaznenih djela. Taj su protokol potpisali MUP, HND i Sindikat novinara Hrvatske. Prema podacima za 2025., protokol je primijenjen u 19 slučajeva s ukupno 23 kaznena djela na štetu novinara. Najčešća kaznena djela bile su prijetnje i prisila prema osobama koje obavljaju posao od javnog interesa, a čak 86 posto slučajeva je razriješeno i počinitelji su prijavljeni, dok su ostali još u fazi intenzivnih istraga.

Naglasila je i važnost edukacije pravosudnih djelatnika, koja se provodi u suradnji s Pravosudnom akademijom kroz radionice u svim regionalnim centrima, kao i kroz izradu posebne brošure za prepoznavanje zlonamjernih tužbi protiv novinara.

Posebno je istaknuto da je u Hrvatskoj u tijeku donošenje tzv. “anti-SLAPP” zakona, odnosno Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje. Prijedlog je izradila stručna radna skupina Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a zakon donosi niz mehanizama zaštite od zlonamjernih tužbi. Među njima su rano odbacivanje neosnovanih tužbi, osiguranje troškova postupka, naknade za žrtve te novčane kazne za zlonamjerne tužitelje,  do 20.000 eura za pravne i do 5.000 eura za fizičke osobe. Sudovi će pritom imati obvezu hitnog postupanja, a Pravosudna akademija određena je kao središnja točka za informacije i podršku.

Za razliku od EU Direktive koja zaštitu predviđa uglavnom za prekogranične slučajeve, hrvatski prijedlog zakona proširuje zaštitu na sve slučajeve, bez obzira na međunarodni element.

Na kraju, Hrvatska je na sastanku izdvojena kao primjer dobre prakse te je uvrštena u paket alata, odnosno aplikacije, gdje se razmatraju postojeće mjere koje su na snazi u državama sudionicama OESS-a i bave se promicanjem i zaštitom sigurnosti novinara.