Arhitektonsko rješenje Vjesnikovog nebodera bilo je izraz modernističkog duha vremena. Vitka armirano-betonska konstrukcija obložena staklenim panelima izdizala se kao simbol napretka i tehnološke moći
GUTA GA POŽAR
Ponos Zagreba: Vjesnikov neboder bio je simbol medija
Čitanje članka:
2
min
Na raskrižju Slavonske avenije i Savske ceste u ponedjeljak se zapalila jedna od najprepoznatljivijih zagrebačkih silueta: Vjesnikov neboder. Požar, koji je buknuo pri vrhu zgrade počeo se agresivno širiti ventilacijskim sustavom. Vatrogasci su brzo stigli, gasili ga iznutra te se u jednom trenu čak i činilo da je pod kontrolom. No vatra skrivena u srcu nebodera samo je počela šikljati kroz mnoge prozore na različitim katovima.
Kako doznajemo, ondje su se nalazili brojni serveri, služio je kao skladište za neke tvrtke, ali ondje se nalazila i bogata medijska arhiva.
Inače, neboder je projektirao arhitekt Antun Ulrich. Izgradnja je dovršena početkom 1970., u razdoblju kada je Zagreb intenzivno širio svoje poslovne i medijske kapacitete.
U doba svoje najveće važnosti neboder je bio središte moćnog novinsko-izdavačkog i tiskarskog kompleksa. Ondje je djelovala redakcija novina Vjesnik po kome je i dobila ime. Među novinama koje su ondje stvarane je bio i Večernji list, a ondje su do seljenja u Novi Zagreb imali uredske i tehničke prostore. Zgrada je bila zamišljena kao tehnološki napredan centar—u njoj su radile tiskare, administracija, novinarske redakcije i kompletna infrastruktura potrebna za masovnu proizvodnju novina.
Arhitektonsko rješenje Vjesnikovog nebodera bilo je izraz modernističkog duha vremena. Vitka armirano-betonska konstrukcija obložena reflektirajućim staklenim panelima izdizala se kao simbol napretka i tehnološke moći. Toranj je imao 16 katova iznad visokog prizemlja, a vizualni identitet na krovu naglašavao je radio jarbol koji je dominirao jugozapadnim dijelom grada. Inspiracija za dizajn dolazila je iz američkih poslovnih nebodera sredine 20. stoljeća, što se očitovalo u čistim linijama i glatkim staklenim površinama.
No, kako se mijenjao politički sustav i tržište medija, tako je postupno opadala i prvotna uloga Vjesnikovog tornja. Privatizacija, restrukturiranja i financijske poteškoće doveli su do gašenja tiskarskih pogona, selidbe redakcija i postepenog pražnjenja uredskih prostora. Fotografije iz posljednjih godina prikazivali su puste hodnike i zapuštene prostorije.
Vlasnička situacija također se mijenjala godinama. Danas je najveći vlasnik kompleksa Republika Hrvatska, koja je otkupila značajan dio prostora radi korištenja za državne institucije i administrativne potrebe. Manji dijelovi objekta i dalje su u suvlasništvu različitih privatnih tvrtki, što otežava donošenje cjelovitog plana obnove i prenamjene.
Posljednjih godina intenzivno se raspravlja o budućnosti ovog važnog dijela zagrebačke arhitektonske baštine. Stručnjaci upozoravaju da je Vjesnikov neboder vrijedan primjer modernističke arhitekture koji treba pažljivo očuvati, bez radikalnih zahvata koji bi uništili njegov originalni identitet. S druge strane, gradska i državna tijela razmatraju prenamjene koje bi tornju dale novu funkciju, od administrativnih ureda do kombinacije poslovnih i javnih sadržaja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
