Polovica učenika u Hrvatskoj koristi privatne instrukcije, od kojih je 35% odlikaša. Pripreme za državnu maturu postale unosan su biznis, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja
VELIKO ISTRAŽIVANJE
Porazni rezultati: Čak 73,2% gimnazijalaca u Zagrebu ide na pripreme za državnu maturu
Sin nam pohađa ekonomsku školu, 2. razred. U travnju smo shvatili da nikako neće uspjeti samostalno savladati računovodstvo. Stalno je govorio da ne razumije to što nastavnica objašnjava, a prvi razred u online nastavi samo su dobivali snimke i zadatke. Platili smo privatne instrukcije i u samo dva mjeseca došao je s jedinice na četvorku, kaže nam Velikogoričanka čiju priču s instrukcijama mogu ispričati tisuće hrvatskih roditelja.
Iako su stručni predmeti rjeđe na listi onih za koje se traže instrukcije, problem je to koji već desetljećima obilježava školski sustav. A koliko je problem dubok i koliko su ga produbile i dvije godine nastave na daljinu, zorno pokazuje najnovije opširno istraživanje o instrukcijama i pripremama za državne mature, koje su proveli znanstvenici Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja.
Dio koji se tiče privatnih instrukcija obuhvatio je 20.476 učenika u osmim razredima OŠ, te drugim i završnim razredima SŠ, u 81 osnovnoj, te 80 srednjih škola. U prošloj školskoj godini, redovno ili povremeno, privatne instrukcije koristio je svaki četvrti maturant, 36,6% učenika 2. razreda SŠ, te 37,2% učenika osmih razreda. Pritom, instrukcije je koristio svaki drugi maturant gimnazije. Učenici strukovnih škola instrukcije koriste još češće - njih 61%, te 22% učenika trogodišnjih obrazovnih programa.
Instrukcije najviše koriste učenici iz Zagreba, te Dalmacije, a najmanje u Slavoniji. U Zagrebu i okolici instrukcije je koristilo čak 43,3% učenika osmih razreda. Instrukcije češće koriste djeca obrazovanijih roditelja, a nema potpunih istraživanja o godišnjoj sumi koju roditelji daju na instrukcije. Procjenjuje se da se radi o oko 80 milijuna kuna. Naša sugovornica kaže kako za dva školska sata instrukcija plaća 120 kuna.
Zanimljivo je i da instrukcije češće koriste djeca obrazovanijih roditelja, a pandemija je donijela i porast popularnosti online instrukcija. Njih je koristilo 20,6% maturanata i 15,9% učenika osmih razreda.
Idu i na pripreme u školi i na privatne
Pripreme za državnu maturu su besplatne koje provode škole, te plaćene koje provode privatne tvrtke i za koje se interes rapidno povećava. U istraživanju je sudjelovalo 6353 srednjoškolca. Njih čak 56% pohađalo je pripreme za maturu, 11,6% i u školi i privatno. Među gimnazijalcima, na pripreme je išlo njih 62,9% i to uglavnom privatno, te 50,3% onih koji idu u strukovne škole. Poražavajući je podatak da čak 73,2% gimnazijalaca u Zagrebu i okolici ide na pripreme.
Pripreme kod privatnih tvrtki pohađalo je 26,4% učenika strukovnih škola, te je među ovim učenicima ujednačenije korištenje priprema, ako se gledaju regionalni podaci. Pripreme za maturu pohađaju učenici s boljim uspjehom, a kao i kod instrukcija, češće djeca obrazovanijih roditelja. Upravo ti učenici više koriste privatne instrukcije.
Pripreme se 'podrazumijevaju'
Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić zaključuju kako su pripreme za maturu postale nešto što se podrazumijeva, normativna praksa, te da se povećalo korištenje privatnih priprema. U oba dijela istraživanja oni zaključuju kako je nužno sustavno učenike "učiti kako učiti", uvesti izborno (modularno) obrazovanje u strukovne škole, kao i povećati satnicu nastave.
U svome zaključku ističu sljedeće glavne promjene koje bi trebalo uvesti u obrazovni sustav:
- Sustavan rad na uvođenju kompetencije "učiti kako učiti” u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.
- Uvesti nove oblike vrednovanja i ocjenjivanja – posebice ‘hibridno vrednovanje’ od prvog razreda srednje škole u kojem
se kombiniraju vanjski i unutarnji oblici vrednovanja i ocjenjivanja.
- Od osnovne škole sustavno uvesti programe usmjerene razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem.
Boris Jokić za N1 televiziju istaknuo je kako je ocjenjivanje u Hrvatskoj bolna točka koja se nije promijenila od 1950.
- Napravili smo mnoge inovacije, ali u vrednovanju nismo učinili ništa. Vučemo se licemjerno sintagmom da su naši mladi odlični u svemu. Ideja općeg prosjeka ocjena je ideja koja može koštati pojedinca i društvo puno toga. Ne znam poznajete li ijednu osobu koja je super u svemu, koja odlično računa, koja se lijepo izražava, koja zna crtati i pjevati, dobro trči, razumije kemiju i fiziku, takva osoba ne postoji nigdje osim u hrvatskoj školi. Tu se forsira ideja da svi u svemu moraju biti odliči i da je mjerilo uspjeha mlade osobe da je u svemu odličan - kazao je, te zakjučio:
- Činjenica da 50% učenika ide na instrukcije, svakog političara bi trebalo zabrinuti, to pokazuje da je sustav nekvalitetan i ne daje dobru i kvalitetnu uslugu svim učenicima
Majka srednjoškolca iz Velike Gorice, pak, poručuje, iduće školske godine instrukcije plaćamo od početka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
