News

Komentari 27

Potres i korona su nagrizli psihu ljudi: Sve više Hrvata je pod stresom, srame se tražiti pomoć

Potres i korona su nagrizli psihu ljudi: Sve više Hrvata je pod stresom, srame se tražiti pomoć

Ovaj problem prepoznao je i tim Virtualne tvornice, koji je osmislio projekt i prije desetak dana oživio platformu razgovor.hr, na kojoj specijalisti i stručnjaci ciljano rješavaju probleme građana

Tjeskoba, stres, anksioznost, panika, strah, psihički poremećaji, besperspektivnost, neizvjesnost, napadaji, nesanica i pad koncentracije samo su neki od pojmova koje Hrvati u zadnjih godinu i 11 mjeseci guglaju više nego ikad pokušavajući sebi pomoći samo od kuće, u tišini.

Većina nije sigurna imaju li problem, ali ne mogu sakriti potrebu da anonimno potraže stručna mišljenja ili tuđa iskustva od internetskih pretraživača ne mogu sakriti. Psihijatri i psiholozi već su nakon prvog potresa u Zagrebu kao i nakon proglašenja pandemije lani u veljači najavili da će mnogi građani svih uzrasta osjećati psihičke posljedice sljedećih deset godina.

Nije sramota ne znati i trebati pomoć, sramota je ne pitati, ne pokušati pronaći pomoć ili rješenje. Ovaj problem prepoznao je i tim Virtualne tvornice, koji je osmislio projekt i prije desetak dana oživio platformu razgovor.hr, na kojoj specijalisti i stručnjaci ciljano rješavaju probleme građana.

- Još od prvog potresa u Zagrebu i početka korone u Hrvatskoj pojmovi pretraživanja psihološke pomoći naglo su porasli. U manje od dvije godine ljudi u Hrvatskoj čak su 300 posto više guglali pojmove poput anksioznost, tjeskoba, stres..., pa smo shvatili da ih sve više traži psihološku pomoć - pojasnio je Damir Naumovski, član tima Virtualna tvornica.

Na spomen psihičkih problema Hrvati su podijeljeni kao i na spomen korone. To doživljaju ili kao svakodnevnu higijenu ili kao tabu, sramotu, nešto što se događa drugima.

300% više guglaju ‘stres’

- Budući da su mentalni problemi još stigmatizirani u Hrvatskoj, ljudi su prepušteni sebi, osobito u koroni, kad nije jednostavno pronaći stručnu psihološku pomoć, pa smo odlučili napraviti platformu koja će im pružati pomoć u svim aspektima života. Kad se uzme u obzir način na koji živimo u pandemiji, sve promjene i pritiske koje su ljudi prošli i prolaze, jasno je da pucaju po šavovima, da se ograđuju jedni od drugih jer nemaju ista mišljenja o istim stvarima, a sve je to posljedica psihološkog pritiska. Ova platforma pruža im mogućnost da potpuno anonimno pronađu educiranog stručnjaka za specifično područje koje njih muči, bilo da je riječ o poslovnom stresu, poremećaju u prehrani, sportskom stresu, anksioznosti, ljubavnim problemima, problemima sa samopouzdanjem... - dodaje Naumovski.

Ravnatelj Psihijatrijske bolnice “Sveti Ivan”, prof. prim. dr. sc. Igor Filipčić, dr. med., pojašnjava kako postoje tri osnovne grupe ljudi koji zadnjih godinu i pol vape za psihološkom pomoći. To su ljudi koji nikad prije nisu imali psihičkih problema, zatim kronični pacijenti te post-Covid pacijenti.

- Neki kolege kažu da nemaju porast pacijenata, no mi itekako imamo, i to u sve tri kategorije. Dakle, imate skupinu ljudi koji nikad nisu imali nikakve psihološke tegobe, no akumulirani stres od pandemije i potresa, koji praktički sve ovo vrijeme osjećamo, učinio je svoje. Strahovi, depresija, anksioznost samo su neke od posljedica koje proživljavaju - kaže dr. Filipčić.

U drugu skupinu, dodaje, spadaju njihovi kronični bolesnici koji zbog pandemije i pritiska na bolnički sustav ne dolaze redovito na kontrole.

’Sami to neće riješiti’

- Kako raste pritisak na ostale bolnice zbog Covida, tako raste pritisak i na našu psihijatrijsku bolnicu. Naši dugogodišnji pacijenti čekaju da se sve smiri, no kako se situacija s koronom ne smiruje, oni preskaču svoje kontrolne termine, sve rjeđe posjećuju svoje liječnike, preskaču terapije i dolaze do sve težih psiholoških epizoda. U bolnicu nam stižu u teškim stanjima - kaže nam dr. Filipčić.

Velik dio takozvanih novih pacijenata otpada na post-Covid bolesnike, a na Jankomiru imaju posebno organiziran odjel za njih.

- Psihička dekompenzacija, depresija, PTSP, psihotične epizode rezultat su strahova koje su preživjeli ljudi koji su završili na respiratoru i koji su gledali smrti u oči. Čovjek, kad se suoči sa smrću, potpuno mijenja pogled i na ovu bolest i na život - pojasnio je dr. Filipčić.

Javljaju im se bivši Covid pacijenti koji se boje zaspati. Oni koji i dalje imaju problema s disanjem u konstantnom su strahu da će im opet biti lošije.

- Važno je da se ti ljudi jave i obrate stručnjacima. Moraju znati da ta stanja neće proći sama od sebe - rekao je.

I zdravstveni djelatnici traže pomoć svojih kolega.

- Imali smo određene grupe kolega koje smo učili kako se nositi psihički sa svime s čime se suočavaju. Zdravstveni sustav u svakom je segmentu prenapregnut i, kako je sve više zaraženih i oboljelih, tako je sve više zdravstvenih djelatnika izloženo - kaže dr. Filipčić.

A djelatnici o kojima govori su liječnici, medicinske sestre, pomoćno osoblje bolnica, koji svakodnevno gledaju ljude kako se u bolovima bore za dah dok oni koje virus nije na takav način oborio negiraju postojanje ovog problema, prosvjeduju i bore se za svoja prava. Za to vrijeme oni koji se bore za život, jedva hvatajući dah, ne stižu ni razmišljati o svojim pravima. Samo žele ozdraviti.

Najčitaniji članci