Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Grad Zagreb godinama je trošio milijune kuna iz proračunske zalihe za financiranje raznih udruga i manifestacija, iako taj novac uopće nije namijenjen takvim svrhama
Grad Zagreb, kojemu je na čelu Milan Bandić, trošio je milijune proračunskih kuna predviđenih za borbu protiv epidemija i nesreća, a sada žica od građana novac za obnovu grada nakon potresa.
U gradskom proračunu postoji nešto što se zove proračunska zaliha. Radi se o novcu koji se koristi za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana ili utvrđena dovoljna sredstva. Proračunska zaliha služi za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. O korištenju proračunske zalihe odlučuje Milan Bandić, a sav nepotrošen novac mora se vratiti u zalihu.
Grad Zagreb godinama je taj novac trošio nenamjenski, što je utvrdio i nalaz Državne revizije iz 2018. godine. Tim novcem, kako su utvrdili iz revizije, plaćala su se obilježavanja manifestacija, organizacije obljetnica udruga i slično.
Pretražujući izvještaje o izvršenju proračuna od 2015. do 2018., otkrili smo kako je Grad Zagreb u ovom razdoblju potrošio preko 20 milijuna kuna iz proračunske zalihe. Na ovo trošenje sredstava prva je upozorila Facebook stranica Strah od slobode.
A na što se trošio taj novac? Nabrojimo samo neke od troškova.
Viteško alkarsko društvo Sinj - potpora za organizaciju Alke. Sufinanciranje organizacije sportskih susreta članova sindikata službenika i namještenika RH. Financijska potpora za proslavu romskog nacionalnog praznika Đurđevdana. Financijska potpora za rad nogometnog kluba Rujevac. Potpora za radove popločavanja oko sarajevske katedrale. Financijska potpora za obilježavanje 10. obljetnice udruge bosanskih Hrvata "Prsten". Potpora za sufinanciranje obilježavanja 100 godina islama u Hrvatskoj. Financijska potpora za proslavu posvete župne crkve u Soblincu. Financijska potpora za sufinanciranje troškova mlade mise u Župi sv. Petra i Pavla u Kulinoj Derventi. Potpora za troškove izrade kompozicije jedne postaje Kristovog puta "Staze života" u Općini Pušća. Potpora za božićno ukrašavanje gradskog parka Grada Petrinje. Financijska potpora za organizaciju Ljetne škole srpskog jezika i kulture "Sava Mrkalj". Sufinanciranje dijela troškova Zavičajnom klubu Stajnica za iznajmljivanje sale i autobusni prijevoz povodom održavanja "Ličke noći", te za troškove organiziranja posjeta mjestima velikih bitaka u kojim su sudjelovali Hrvati na bojišnicama. Sufinanciranje troškova obnove župne crkve i župnog ureda u Doboju. Potpora za podmirenje troškova u Kavani prilikom dočeka nogometaša. Sufinanciranje organizacije tradicionalnog Prela mladeži u Subotici. Obnova starih ili nabava novih orgulja u Župi sv. Nikole biskupa u Donjoj Zelini...
Lista je ogromna, a uključuje financiranje brojnih manifestacija, obljetnica, udruga, kao i financiranje brojnih župa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. O tome je, kako smo rekli, već svoje mišljenje dala Državna revizija u 2018., koja je Gradu Zagrebu jasno naložila da proračunsku zalihu koriste za namjene propisane odredbama Zakona o proračunu.
Štoviše, u istom tom nalazu revizije, objavljen je i odgovor Grada, u kojemu navode kako prihvaćaju nalog da se proračunska zaliha koristi za propisane namjene. Ove godine sredstva proračunske zalihe iznose pet milijuna kuna.
Nakon što su se tijekom godina trošili milijuni iz proračunske zalihe, a koji bi sada itekako dobro došli građanima u obnovi srušenih domova, Grad Zagreb se u utorak oglasio na službenoj Facebook stranici. Reagirali su na navodne "brojne upite građana" o adresi za uplatu novca za sanaciju štete od potresa i objavili broj računa na koji im ljudi mogu uplaćivati novac.
Renato Petek, gradski zastupnik u zagrebačkoj Skupštini, kratko nam je prokomentirao Bandićeve postupke.
- Da se nije ponašao kao pijani milijarder i godinama trošio novac prema svojim prioritetima, a koji su sada došli u ovakvoj krizi najviše do izražaja, imali bismo ili manju štetu na objektima ili više novca kako bi se moglo pomoći u ovakvim krizama - kazao nam je Petek.
24sata © 2026
