Pravobraniteljica traži micanje teksta koji je podijelio Hrvatsku

Slobodna Dalmacija objavila je članak o ženi koja se prije bavila prostitucijom, a nakon toga je zavšila psihologiju i sada radi kao socijalna radnica. Sporni tekst u kojem propitkuju to što bivša prostitutka radi kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb, osudilo je više od 300 psihologa i psihologinja. Na stranicama Centra za građansku hrabrost tekst nazivaju ga sramotnim i osuđuju senzacionalističko komentiranje tuđe prošlosti i moralne osude bez pozadinskog uvida u tekstu koji problematizira činjenicu da žena koja je bila prostitutka i potom završila psihologiju, sad radi u socijalnoj skrbi.

Zbog svega je reagirala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Vesna Ljubičić. 

- Slijedom medijskih napisa kojima se prenosi članak Slobodne Dalmacije s naslovom “Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala... Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan” (objavljen 1. rujna 2021.), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvršila je uvid u navedeni članak i izdala preporuku Slobodnoj Dalmaciji da povuče sporni članak jer predstavlja senzacionalistički način izvještavanja iznošenjem podataka o rehabilitiranoj osobi kao počinitelju prekršaja, čime se krši Prekršajni zakon, a sve s ciljem stigmatizacije osobe o kojoj izvještava zbog bavljenja prostitucijom. Nadalje, isključivim stavljanjem osoba koje se bave ili su se bavile prostitucijom, što su u većini slučajeva žene, u okvir moralne prijetnje društvu članak pokazuje potpunu rodnu neosviještenost o fenomenu prostitucije te nerazumijevanje položaja žena u prostituciji, polučujući različit učinak na muškarce i žene, što je u suprotnosti s načelima promoviranja ravnopravnosti spolova i predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova.

Konačno, iznošenjem određenih informacija o tome gdje je osoba zaposlena, na kojem radnom mjestu, kakve su joj stručne kvalifikacije, gdje je rođena te gdje i kada je utvrđeno prekršajno djelo, kao i o tome kako je izgledao postupak zapošljavanja osobe, članak pomaže u potencijalnom otkrivanju identiteta te osobe, što može imati devastirajuće posljedice na njezin profesionalni i privatni život - poručuje Ljubičić.

Pravobraniteljica upozorava i kako je prostitucija složen društveni fenomen s naglašenom rodnom dimenzijom koji se ne može svesti na pitanje morala osobe i predstavlja diskriminaciju uglavnom žena.

- Naime, iza etikete „prostitutke“ najčešće stoji žrtva vrbovanja ili prisile u svrhu seksualne eksploatacije kod koje su dominantno žrtve osobe ženskog spola, što prema kriterijima Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) ovu vrstu nasilja čini rodno utemeljenim, a u odnosu na tretman žrtve traži poseban stupanj pažnje - navodi se u priopćenju.

- Nadalje, istraživanja diljem svijeta pokazala su da žene u prostituciji najčešće završavaju zbog siromaštva, neobrazovanosti, beskućništva, ovisnosti o drogama ili alkoholu te osobnim sudbinama ispunjenima često najtežim oblicima nasilja u obitelji od najranije dobi. Također, istraživanja pokazuju kako su žene koje se bave prostitucijom i žrtve nekog oblika nasilja: odbijanja plaćanja usluga, krađe, uznemiravanja, prisiljavanja na seksualni odnos bez zaštite te silovanja od strane svojih klijenata, fizičkog i psihičkog nasilja od strane svodnika i oduzimanja zarade, te institucionalnog nasilja. Uz to, žene u prostituciji izložene su društvenoj osudi, ponižavanju i omalovažavanju. Zato se pravobraniteljica već dugi niz godina zalaže za kriminalizaciju kupaca usluga i dekriminalizaciju osoba koje pružaju seksualne usluge, što su u većini slučajeva žene - objašnjava pravobraniteljica.

Članak je ocijenila senzacionalističkim.

- Pravobraniteljica ovim putem izražava svaku osudu medijskih napisa kojima se senzacionalistički, nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji i osobama uključenima u prostituciju izricanjem moralne i društvene osude isključivo ženama koje se nalaze ili su se nalazile u prostituciji, čime ih se diskvalificira od ravnopravnog sudjelovanja u svim područjima javnog i privatnog života - zaključila je Ljubičić.

Slobodna Dalmacija: Nastavljamo priču

N1 je pozvao glavnu urednicu Sandru Lapendu Lemon na gostovanje u emisiji Točka na tjedan, a postavili su joj i set pitanja o spornom tekstu.

Urednica je odgovorila da ne može doći jer radi na nastavcima te priče. 

Ovo je njezin odgovor koji je objavio N1:

“U objavljenoj priči nisu objavljeni svi podaci kojima raspolažemo jer smo željeli zaštititi dignitet i identitet osobe. Na temelju informacija kojima raspolažemo znamo da je priča istinita, utemeljena i da ima širi kontekst koji ukazuje na negativne pojave u institucijama koje se bave ugroženim skupinama, poput djece i maloljetnika. Stav redakcije je jasan iz tekstova koje smo objavili, a potvrdu apsolutnog javnog interesa imate u izjavi pravobraniteljice za djecu te stručnjaka temeljem čijih izjava je i napisan dio teksta.
Ovim putem Vam se zahvaljujem na pozivu koji ste mi uputili, ali ga nisam u mogućnosti prihvatiti jer radimo na nastavcima priče”, odgovorila je glavna urednica Slobodne Dalmacije.