Pred nama je razdoblje od tri godine relativno niskih kamata

Prvi put u deset godina procedura se u bankarskom sustavu relaksirala, manje je papira i pečata, ali za direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića, prisilna digitalizacija koja se dogodila u krizi i koja je olakšala posao, možda neće potrajati. Bojeći se da ćemo se možda vratiti na staro jer "toliko volimo papir i dva potpisa", osim ako Vlada sada hrabro ne donese regulaciju kojom bi jednostavniji, brži i bez pečata proces, postao nova normala. Za krizu pred nama kaže kako HNB još ima dovoljno municije da brani stabilnost kune, i da nam predstoji barem tri godine u kojem će se braniti niske kamatne stope. 

Priključujući se kampanji "Budite heroji koje Hrvatska treba" u organizaciji Styria Media Groupe, kaže kako je Hrvatska sad u situaciji kada se, nogometnim rječnikom rečeno, pucaju penali - ići ćemo pogoditi ili promašiti gol. 

- Bankarska djelatnost oduvijek je bila preregulirana i kod nas, i u Europskoj uniji, a sada u krizi Europska centralna banka (ECB) i Europska agencija za nadzor banaka (EBA) omogućuju bankama da slobodnije ulaze u novo kreditiranje i odobravanje moratorija koje moraju odobriti jer bez toga nema tekućeg života, kamoli obnove. Ovakva relaksacija dogodila se prvi put nakon deset godina, praktički se napisalo 10.000 stranica nove regulacije. Došlo je do popuštanja samog poslovanja banaka, navikavamo se na veću digitalizaciju. Sva društva, naročito ona zaostalija kao što je naše, vole da se papir dva puta potpiše, volimo pečat, te se nadam da ćemo to sad ostaviti u prošlosti - kaže Adrović. 

Kaže kako je ova promjena dobra je i za građane, naročito zbog načina poslovanja države pa će se vjerojatno otvorit prostor novim poslovima. Unatoč digitalizaciji i pojednostavljenju administracije koja se dogodila u svim segmentima društva, hoćemo li se vratiti papiru kad se sve smiri i napravit korak nazad?

- Toga se bojim, povratka na papir koji volimo, njegovu fizičku prisutnost. Problem je što nemamo domaću regulaciju koja je naklonjena digitalizaciji. Naša regulacija traži prisutnost, provjeru potpisa i, nažalost, nisam siguran da smo zreli za promjene. Ja se nadam da se nećemo vratiti na staro, ali samo se nadam. Privremeno smo se digitalizirali, ne bih rekao baš na divlje, ali prelazimo preko nekih postulata, ali sada trebamo promijeniti regulaciju kako bi se digli na digitalnu razinu i tu očekujem od Vlade da će to napraviti - odgovara Adrović.
Na pitanje, je li kuna na ikoji način ugrožena krizom te hoće li i koliko slabiti, Adrović kaže kako HNB ima dovoljno “municije” da brani njenu stabilnost te bi kriza morala zaista dugo djelovati da bi HNB ispucao sve što ima od mehanizama djelovanja. Dotičući se i kredita u eurima, kaže kako dužnici mogu biti mirni jer ni tečaj niti kamate ne bi trebali divljati i eventualno utjecati na rast anuiteta kredita.

- Europska središnja banka, kao i većina državnih središnjih banaka, preuzima funkciju vlada jer se često događa da vlade ne rade dovoljno reformi. Iako je izraz reformi profaniran do kraja, da bi se uz nedostatak reformi ipak pojednostavilo poslovanje, često središnje banke preuzimaju funkciju vlada svojim alatima. A što rade ECB i njeni sateliti u nacionalnim središnjim bankama? Pumpanjem novca, odnosno emisijom novca, preplavljuje tržište kako bi kroz snabdijevanje novca omogućili pad kamatnih stopa. Tako omogućuje državama s relativno visokim zaduženostima, kao što su mediteranske države, da održavaju goleme dugove koje imaju. I to je velika pomoć tim zemljama te ne vjerujem da će u narednom razdoblju doći do rasta kamatnih stopa jer ECB i njeni sateliti vode politiku kojom bi se zadržale kamatne stope – kaže naš sugovornik.

Pojednostavljeno, euro i krediti u eurima ne bi trebali biti poremećeni i građani se ne moraju brinuti da bi njihovi anuiteti mogli podivljati.
Na konstataciju da banke u Hrvatskoj spremnije kreditiraju građane, odnosno potrošnju, a daleko manje privredu, odnosno proizvodnju, Adrović podsjeća koja je prva funkcija banaka očuvanje depozita, odnosno štednje.
- Primarna je funkcija banaka da održavaju štednju sigurnom i da je građani mogu uvijek dobiti. Moramo imati u vidu da banke tu funkciju moraju izvršavati besprijekorno. Što bi se dogodilo kad bi banke odobravale kredite i kome treba ili kome ne treba, i onima s ekonomskog logikom i bez nje? Što bi se dogodilo da klijent dođe u banku po štednju, a da banka odgovori 'mi je nemamo'? Zato se privreda financira prema strogo utvrđenim pravilima. Kad imate projekt, mora se voditi briga o hipoteci, ali ne da se iživljavamo, nego su to naprosto postulati poslovanja svugdje u svijetu. Banke će financirati poslovanje, pogotovo zato što u Hrvatskoj nema neki lateralni programi financiranja, i izvršit će svoju ulogu, ali koliko mogu s obzirom na rizike. Moraju se osigurati prvo štedni ulozi. U tom pogledu mi imamo dobru suradnju s HAMAG-birkom – kaže Adrović.

Na pitanje što bi on, da ima svoju vlastitu banku, sada financirao, koju vrstu privrede, jednostavno odgovara: “Sve što vraća kredite!”.
- Praktički u svakom sektoru imamo bolje i stabilnije firme, koje imaju ljude poduzetnike, dobar menadžment koji se dobro razvija i snalazi. Imamo i lošije. Sve se odvija prema Gaussovoj krivlji te banke matematički i s računima paze kome će dati kredite te daju onima koji bolje stoje na tržištu, bez obzira na sektore. Ali bitno je da se portfelj diverzificira. Banka koja bi, primjerice, kreditirala samo truizam, sad ne bi imala novca – odgovara Adrović.
Dotaknuo se i državnog proračuna te goleme rupe ističući kako će se država zadužiti unutar i izvan zemlje vjerojatno nešto skuplje nego ranijih godina.

- Cijena duga će rasti. Ali moramo imati u vidu da naša relativno nemoćna ekonomija, slabo razvijena i nestrukturirana, ne može nositi ovakav teret države. Raste potrošnja naše države i to je problem. Moramo pojeftiniti državu jer dugoročno ovakav koncept 'ne hoda'. Naša država košta 50 posto našeg BDP-a. Moramo smanjiti teret jer privatni sektor generira BDP. Nadam se da će nakon izbora Vlada hrabrije pristupiti pojeftinjenju države, naprosto umanjiti državu na svim razinama – apelira Adrović.

Kaže kako čak i nije bitno smanjiti PDV, nego da se moraju rezati parafiskalni namet i druga davanja.
- Primjerice, samo jedan segment – imamo veliki zdravstveni sektor s 80-ak bolnica. Takvu gustoću bolnica nemaju i jači od nas – ukazuje.
Na pitanje zašto do sad nitko nije krenuo hrabro s reformama, kaže kako su problem izborni ciklusi od četiri godine.
- Ako se nešto ne napravi u nultoj ili prvoj godini, više ne stignete ništa. Vidjet ćemo koliko će iduća garnitura napraviti u prvih 90 ili 180 dana. Moraju biti agilni i, nogometnim rječnikom rečeno, dati gol u prvim minutama. U protivnom, imat ćemo vodu u ušima – kaže.

Unatoč krizi, kaže da je moratorij na kredite zatražilo svega oko 40.000 njih te misli da to nije puno u odnosu na ogroman broj izdanih kredita. Još uvijek posao nije izgubilo puno ljudi, plaće još nisu smanjenje, ali jesen će biti puno veći problem. Ipak, i tad smatra da neće biti ništa dramatično i nešto s čime se naš bankarski sustav ne bi mogao nositi. Banke imaju dovoljno kapitala da pokriju i jesen u kojoj očekuje da će biti restrukturiranja kredita.

- Ali najveći dio građana hoće i želi vratiti kredite te će banke morati pomoći – kaže Adrović.

Smatra kako je kriza prilika da se nešto napravi, da se počnemo mijenjati kao društvo.
- Čovjek se s promjenama može promijeniti na bolje, prilagođava se okolini, koristi iskustvo da se počne drugačije ponašati pa postaje bolji i kvalitetniji čovjek. Nadam se da hrvatsko društvo ima intelektualnog potencijala iskoristiti priliku da se poboljšamo, pojeftinimo, da manje ljudi radi u državi jer je kod nas sve prenapuhano te da će ti ljudi doći u privatni sektor. Opet nogometnim rječnikom – pucamo penal, možemo pogoditi ili promašiti – zaključuje Adrović.