Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje: Imamo najnižu stopu razmjene studenata u EU

Kako što bolje iskoristiti europska sredstva koja su na raspolaganju hrvatskim obrazovnim ustanovama, na koji način povezati sustave obrazovanja s potrebama tržišta rada te omogućiti podizanje studentskog standarda, neke su od tema panel rasprave održane u Puli pod pokroviteljstvom Ureda Eurospkog parlamenta u Hrvatskoj. 

Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković upozorila je na mobilnost učenika i studenata u sustavu školstva:

- Unatoč svemu, nakon sedam godina provedbe programa Erasmus +, u Hrvatskoj je i dalje stopa studenata koji nastavu slušaju u inozemstvu niža od prosjeka Europske Unije i prosjeka svih ostalih zemalja EU. 

Ipak, zahvalila je studentima koji su sudjelovali u Erasmus + projektu i motivirali druge da učine isto, te dodala kako je niska stopa razmjene studenata djelomično vezana i uz financijske razloge:

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja stoga je proširilo kategoriju studenata koji imaju mogućnost dobivanja financijske potpore za studij u inozemtsvu. Tako ćemo utvrditi čitav niz podzastupljenih skupina studenata. 

Raspravu je otvorila voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić. Istaknula je kako je ova rasprava dio Konferencije o budućnosti Europe koja želi potaknuti građane na raspravu i nove ideje: 

- Nema precizno definiranih ciljeva Konferencije. Ona je zapravo otvorena rasprava. Sve ovisi o tome hoće li građani stvarno preuzeti vodstvo, razmišljati, dijelovati ili ne.

Na panelu je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak koja je napomenula kako Konferencije o budućnosti Europe posebno trebaju iskoristiti mladi te ih je pozvala da se registriraju na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije i daju svoje primjedbe i prijedloge o temama koje ih najviše interesiraju, a osvrnula se i na važnost ulaganja u digitalne vještine kako bi nove generacije mogle pronaći svoje poslove budućnosti.

Prorektorica Sveučilišta u Puli Mirjana Radetić-Paić predstavila je iskustva Sveučilišta u sudjelovanju u EU programima te istaknula kako se u proteklih pet godina korištenje EU fondova intenziviralo, posebno na području infrastrukture gdje je gotova svaka prijava bila uspješna. A diplomirana pedagoginja Ines Pruginić zaključila je kako su se profesori Sveučilišta u Puli uspješno prilagodili novoj situaciji. 

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira panel rasprave u deset sveučilišnih gradova u Hrvatskoj u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. Osim jučerašnje panel rasprave Mladi i budućnost obrazovanja, u Dubrovniku je već održana rasprava o održivom turizmu, a u Rijeci rasprava o budućnosti kulture. Do kraja godine slijede tematske rasprave o Sredozemlju i migracijama (Zadar), IT industriji (Osijek), medijima (Čakovec), poduzetništvu (Varaždin), budućnosti rada i digitalnim nomadima (Split), javnom zdravlju (Zagreb) te održivoj poljoprivredi (Slavonski Brod).