News

Komentari 27

Plenki o trostrukom ubojstvu u Splitu: Ne smije biti anarhije

Plenki o trostrukom ubojstvu u Splitu: Ne smije biti anarhije

Premijer Andrej Plenković najavio je novi Zakon o socijalnoj skrbi kojim će se na cjelovit način riješiti pitanje nadzora nad institucijama i domovima ovakvoga tipa, ali i svim domovima koji pružaju smještaj starijim osobama

Premijer Andrej Plenković još jednom je u četvrtak na početku sjednice Vlade izrazio sućut obiteljima smrtno stradalih štićenika Doma za starije u Andraševcu. Podsjetio je da se radi o privatnom domu te najavio novi Zakon o socijalnoj skrbi.

POGLEDAJTE VIDEO: 

- Zakon o socijalnoj skrbi je u finalnoj fazi. U njemu će se na jedan cjelovit i kvalitetan način riješiti pitanje nadzora nad institucijama i domovima ovakvoga tipa, ali i svim domovima koji pružaju smještaj starijim i nemoćnim osobama i svim korisnicima ovog sustava. Kada je riječ o minimalnim uvjetima, oni će se izjednačiti sa kriterijima koji su potrebni za osnivanje drugih institucija i domova, bilo da se radi o javnom ili privatnom vlasništvu. Novi Zakon bi trebao riješiti zajamčene minimalne naknade, status njegovatelja, roditelja njegovatelja.. Ja ću svakako kao ministrica inzistirati da što prije bude na sjednici Vlade - istaknula je ministrica demografije Vesna Bedeković.

Dan ranije je, podsjetimo, poručila kako je inspekcija Dom zatvorila, a protiv vlasnice je podnesena kaznena prijava.
Premijer se osvrnuo na još jedan tragičan događaj proteklog tjedna, trostruko ubojstvo u Splitu te i ovim obiteljima ubijenih izrazio sućut.

- Ovo je zaista tragičan događaj, no policija poduzima brojne aktivnosti na suzbijanju organiziranog kriminala i razbijanju raspačavanja droge. Policija je praktički samo par sati od počinjenja ubojstva pronašla i uhitila počinitelja. Prema europskim statistikama, Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja. Ne smije biti anarhije, ne može nitko uzimati pravdu u svoje ruke, za to postoje država, nadležna tijela. Tako ćemo se ponašati - poručio je premijer.

Osim brojnih međunarodnih aktivnosti na kojima je proteklih dana sudjelovao u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, osvrnuo se i na jučerašnju sjednicu Sabora, aktualni sat tijekom kojeg je zajedno s ministrima odgovarao na pitanja zastupnika, ali i raspravu o opozivu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.  

- Odmah prvog dana Sabora nakon stanke, sinoć, tj noćas održana je rasprava o opozivu ministrice Divjak, koja je trajala do tri sata. I tu temu smo apsorbirali i sada slijedi normalan rad Sabora - istaknuo je. 

300 milijuna kuna za Đuru Đakovića 

Vlada je na sjednici dala državna jamstva HBOR-u ili nekoj drugoj poslovnoj banci za kreditno zaduženje društava Đuro Đaković Grupa d.d., Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i Đuro Đaković Industrijska rješenja d.d., iz Slavonskog Broda. Kako su istaknuli premijer i ministar gospodarstva Darka Horvat, riječ je o potpori od 300 milijuna kuna, koja će ići u dvije faze - 150 milijuna za stvaranje uvjeta za deblokadu računa, za obrtna sredstva za nastavak započetih procesa i proizvodnju u pogonima te ostalih 150 milijuna koja će ići u kasnijoj fazi za plaćanje dobavljača i garancija za dobro izvršenje posla te zaprimljenih avansa.

- Dajemo šansu Đuri Đakoviću i nastojat ćemo da se ova odluka adekvatno provede u danima koji slijede. Budući da je ova kompanija važan segment u Brodsko-posavskoj županiji, mislimo da bi njeno posrtanje imalo negativan utjecaj na gospodarstvo i socijalnu sliku cijele županije. Đuro Đaković ima četiri ovisna društva, zapošljava oko 850 radnika i ovaj potez je najavljen Europskoj komisiji - poručio je premijer Plenković.

Ministar Horvat istaknuo je kako je društvo izgubilo stabilnost financiranja proizvodnje te da su posebno teške okolnosti nastupile sredinom prošle godine, kada je poslovna banka koja je pet godina pratila financiranje proizvodnje teretnih vagona, otkazala nastavak suradnje.

- Zbog toga je društvo podnijelo zahtjev za potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti te zatražilo potporu u iznosu od 300 milijuna kuna - istaknuo je.

Sredstva su ograničena, dodao je, na korištenje u vremenskom periodu od šest mjeseci u ovoj godini.

- Ako potpora za sanaciju ne bude vraćena od strane društva nakon isteka korištenja od šest mjeseci, ista se može uključiti kao dio ukupnog troška cjelokupnog postupka restrukturiranja - zaključio je Horvat.

Zaštitili studente

Vlada je, nadalje, donijela i izmjene Zakona o obavljanju studentskih poslova. Kako je naglasila resorna ministrica Blaženka Divjak, taj Zakon je Vlada usvojila 2018. godine te po prvi put uredila obavljanje studentskih poslova.

- Regulirala se satnica i zaštitilo studente koji rade preko studentskog servisa. Međutim, u međuvremenu se pokazalo da je definicija studenta, odnosno onoga tko može obavljati poslove preko studentskog servisa, manjkava - istaknula je Divjak.

Stoga se izmjenama Zakona predlaže da i strani državljani, koji nisu državljani članica EU, kao i studenti pod međunarodnom zaštitom u RH te oni na razmjeni također mogu obavljati studentske poslove putem studentskih ugovora.

- Nama je to važno zbog brojnih projekata internacionalizacije koje provode ili će provoditi naša Sveučilišta. U ovom trenutku u Hrvatskoj imamo nekoliko stotina studenata kojima bi se onda omogućilo rad preko studentskog ugovora - rekla je. 

Povratna naknada vrijedit će i za ambalažu mlijeka 

Vlada je izmijenila i Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom kako bi se, kako je naglasio ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić, deseci milijuna komada plastične ambalaže u narednom razdoblju uklonila iz okoliša. Izmjenama se proširuje sustav povratne naknade s ambalažom od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažom od pića volumena 0,2 litre.

Smanjuju se, dodao je ministar, i manipulativne naknade koju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćuje prodavateljima i osobama koji upravljaju reciklažnim dvorištima, a koji otpadnu ambalažu od pića preuzimaju od potrošača ručno uz istovremeno povećanje naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem uređaja. A proširuje se obveza plaćanja naknade gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu od pića volumena jednakog ili većeg od 0,2 litre.

Drugim riječima, povratna naknada od 0,50 lipa vrijedit će i za ambalažu mlijeka, ali i bočice od mliječnih proizvoda, poput primjerice jogurta. Iako je to trebalo stupiti na snagu već ove godine, ipak se prolongira tek od 1. siječnja 2021. 

Stambeni štediša za 5000 kn dobiva 35 kn poticaja 

A prema odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju, svaki će stambeni štediša na maksimalno ušteđenih 5000 kuna u 2020. godini ostvariti 35 kuna državnih poticaja. Manje nego lani kada je taj iznos, koji će biti isplaćen ove godine, iznosio 60 kuna.

- Taj iznos poticajnih sredstava, koja se iz državnog proračuna isplaćuju štedišama u stambenim štedionicama, propisuje se svake godine - istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

U državnom proračunu za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu planirano je devet milijuna kuna za državna poticajna sredstava u 2020. godini, koja se isplaćuju u 2021. godini.

Marić je podsjetio da je poticanje stambene štednje u Hrvatskoj pokrenuto 1998. godine kada je uveden ugovorni model dugoročne namjenske štednje putem stambenih štedionica. Izračun je, istaknuo je, napravljen prema formuli 0,7 posto puta 5000 kuna, što daje 35 kuna.

- Kada pratimo trend od kada je bila zadnja izmjena zakona u 2015. godini i kada je uvedena formula, odnosno kada je propisan izračun postotka državnih poticajnih sredstava prema varijabilnoj formuli, koja uvažava kamatne stope na devizne depozite i državne obveznice, svima je jasno da je od 2015. na ovamo evidentan trend smanjivanja ukupnih postotaka državnih poticajnih sredstava. Tako je 2015. bilo 4,9 posto do spomenutih 0,7 posto. Ako se to prevede u rječnik apsolutnih brojki, iznosi svega 35 kuna - rekao je Marić. 

Za Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji potrošili 68,7 mil. kuna 

Vlada je na sjednici usvojila izvješće o provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za 2017. i 2018. godinu, kojim se, kako je istaknula ministrica demografije Vesna Bedeković, nastoji osigurati prevencija neprihvatljivog ponašanja i pojačati zaštita žrtava. U ovom dvogodišnjem razdoblju, poručila je, za provedbu Nacionalne strategije potrošeno je 68,7 milijuna kuna, od čega u 2017. godini 33,3 milijuna dok u 2018. 35,9 milijuna kuna.

U području prevencije nasilja u u obitelji ukupno je u ove dvije godine izdvojeno 33,5 milijuna kuna, u području zbrinjavanja i potpore žrtvama nasilja u obitelji 28,4 milijuna kuna, a za psihosocijalni tretman počinitelja nasilja uloženo je 4,4 milijuna kuna.

- Razvidno je iz ovih pokazatelja da uložena sredstva kontinuirano rastu - istaknula je ministrica.

Najčitaniji članci