Obavijesti

News

Preminuo je slikar Boris Bućan

Preminuo je slikar Boris Bućan

Pokopan je u obiteljskom krug, a vijest da je preminuo objavio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti na svojim stranicama

VIDEO

U 77. godini života preminuo je umjetnik Boris Bućan, jedan od naših najvećih slikara. 

- Hrvatska likovna scena izgubila je jednog od najznačajnijih suvremenih umjetnika. U 77. godini napustio nas je akademik Boris Bućan, likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner rođen 1947. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti upisao je u Ljubljani, a studij slikarstva nastavio je u Zagrebu. Svojim radovima u javnosti se pojavljuje krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća (pločnik obojen u plavo u Varšavskoj ulici u Zagrebu te zmijolikom prostornom slikom koju je radio s Josipom Stošićem za Galeriju Centar u Gundulićevoj ulici).  Iza njega je osamdesetak samostalnih izložbi i više od 160 zajedničkih nastupa, među kojima su i bijenala u Veneciji i Sao Paulu, Trijenale u Milanu, kao i World Goes Pop 2015. u Tate Modern u Londonu. Dao je osebujan pristup oblikovanju plakata, po kojima je i najpoznatiji, njegov plakat za balet Žar ptica uvršten je 1998. u postav izložbe The Power of Posters u Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu, a krasi i naslovnicu kataloga za tu izložbu.

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2020., u sklopu multimedijalne i  interdisciplinarne izložbe Ikonografija grada II. (1950. – 2000+) VIZIJE GRADA u autorskoj koncepciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika NMMU i i stručnih suradnika – Frane Dulibića, Saše Pavkovića, Vanje Babića, Milivoja Zenića i Feđe Gavrilovića između ostalih Bućanovih djela bila je izložena i slika “Gospođo, slikate” iz 2014. godine. Za koju je tada izjavio: "Sjedim na Britanskom trgu, a pored mene prolazi žena u šarenim hlačama, s prebačenim crvenim puloverom preko ramena i nosi po jednu vrećicu u svakoj ruci. Te su me hlače podsjetile na hlače slikarice pa sam se zapitao: Gospođo, slikate?…”

A 2021. njegova Crvena traka bila je prezentirana i u postavu izložbe Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Neve Lukić i Vanje Babića, u koordinaciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika NMMU.

'Svi misle da sam slavni glumac, toliko smo slični. Prate me, žele se slikati, vrište kad me vide...'
'Svi misle da sam slavni glumac, toliko smo slični. Prate me, žele se slikati, vrište kad me vide...'

Bućanovi radovi nalaze se u fundusima velikih svjetskih muzeja kao što su MoMA i Cooper-Hewitt u New Yorku, Staatliches fur Augewandte Kunst U Munchenu, State Library of Victoria u Melborneu te Deutsches Plakat Museum u Essenu. U fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu nalaze se četiri umjetnikova djela "Crvena traka" iz 1971.,  "Ratna mornarica" i "Pas"  iz 1988. te rad na papiru iz serije "U vlaku", Kupe 20 " iz 1992. 

Hrvatsko dizajnersko društvo dodijelilo mu je 2006. nagradu za životno djelo - priopćili su iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju