Preminuo Vilko Žiljak. Dizajnirao je našu kunu

Hrvatski znanstvenik i inovator, profesor emeritus Vilko Žiljak, jedan od pionira računalne grafike te koautor dizajna hrvatske kune, preminuo je u subotu u 80. godini, izvijestilo je Tehničko veleučilište u Zagrebu.

Smatra ga se jednim od pionira hrvatske računalne grafike, matematičkog modeliranja i grafičke tehnologije. Objavio je više od stotinu izvornih znanstvenih radova i deset knjiga te sudjelovao u osnivanju novih studijskih programa. Bio je i prvi voditelj poslijediplomskog studija Grafičko inženjerstvo na Grafičkom fakultetu.

Tijekom znanstvene karijere razvio je inovaciju INFRAREDESIGN, odnosno infracrveni dizajn, te InfraredArt, metodu koja omogućuje ispis skrivene vizualne informacije u infracrvenom spektru i primjenjuje se u sigurnosnom tisku novčanica, dokumenata i umjetničkih djela.

Tijekom karijere sudjelovao je i u projektiranju velikih gospodarskih sustava, među kojima su Koksara u Luci Bakar, Luka Rijeka i JANAF. Široj javnosti bio je poznat i kao koautor dizajna hrvatske valute kune, za što, kako je u medijskim istupima priznao, nije uzeo honorar, a sudjelovao je i u oblikovanju prvih dokumenata Republike Hrvatske.

FELJTON: SVE TAJNE NAŠE VALUTE 'Ovako je trebala izgledati naša valuta, a onda je stigla depeša: Mora biti kuna, a ne kruna!'

Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima su Državna nagrada za znanost 2010., nagrada "Nikola Tesla" za najboljeg hrvatskog inovatora 2009. te više priznanja na međunarodnim izložbama inovacija, uključujući Silicon Valley International Invention Festival i Međunarodni salon inovacija u Ženevi.

Bavio se i sportom te je bio jedriličar, sportski pilot i predsjednik Hrvatskog bob saveza.

U oproštajnoj poruci Tehničko veleučilište u Zagrebu istaknulo je da će Žiljak ostati zapamćen kao "vizionar koji je spajao egzaktnu znanost i umjetnost" te je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj znanosti, tehnologiji i umjetnosti.

Žiljak je rođen 18. prosinca 1946. u Svetom Ivanu Zelini, diplomirao je eksperimentalnu fiziku na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a doktorirao računalne znanosti na Elektrotehničkom fakultetu.

Od 1982. bio je profesor na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je vodio Katedru za tiskarski slog i računarsku tehniku te sudjelovao u razvoju novih studijskih programa i kolegija na više sastavnica Sveučilišta. Bio je redoviti profesor u trajnom zvanju, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.