Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
980 komentara

Sud pravde odbacio hrvatsku tužbu, ali i protutužbu Srbije

U oba slučaja, Međunarodni sud je utvrdio da su počinjena djela genocida nad zaštićenom etničkom skupinom, no istovremeno nije dokazana namjera genocida

Tomislav Krasnec/Pixsell
Foto: Tomislav Krasnec/Pixsell
980 komentara

>>> LIVE tijek događaja možete pročitati OVDJE

Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) u utorak je s 15 glasova za i dva protiv odbacio hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid. Također, ICJ je jednoglasno odbacio protutužbu Srbije.

Na samom početku, predsjednik Suda Peter Tomka odbacio je optužbe protiv Srbije za genocid prije 27. travnja 1992. kad je Miloševićeva Jugoslavija postala članica UN-a. Pojasnio je kako se državu koja je naknadno potpisala Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida ne može smatrati odgovornom za njeno kršenje.

Što se tiče protutužbe , Tomka je rekao da je utemeljena budući da je Hrvatska postala članicom potpisnicom Konvencije 8. listopada 1991. godine, a činjenja 1991. i 1992. direktno su vezana uz 1995. godinu.

Genocid čine djelo i namjera

Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena “s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine”.

Za počinjenje genocida ključne su dvije stavke : fizička odnosno samo djelo, te namjera da se u potpunosti ili djelomično uništi zaštićena etnička skupina.

Srbi počinili genocid nad Hrvatima, ali nije dokazana namjera

U slučaju Hrvatske tužbe, ICJ je utvrdio da je ubijen veliki broj osoba i da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po Konvenciji.

- Potpuno smo uvjereni da su JNA i srpske snage počinile zločine u različitim područjima Hrvatske, od Slavonije, Korduna, Like, Banovine i Dalmacije, koji se smatraju genocidnima - kazao je Tomka te dodao kako su t o učinili da se otjera, tj. progna stanovništvo s tih područja kako bi se stvorila homogena srpska država , a ne s namjerom da se uništi hrvatsko stanovništvo.

U konačnici, Sud je zaključio da Hrvatska nije dokazala da se radilo o namjeri i uroti da se djelomično ili u cijelosti unište Hrvati, odnosno počini genocid. Stoga je ICJ u potpunosti odbacio tužbu Hrvatske.

Podsjetimo, u  tužbi iz 1999. Hrvatska je pred najvišim sudom UN-a optužila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanje 7700 logoraša i uništenje 1500 vjerskih objekata na području Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995.

Sud jednoglasno odbacio srpsku protutužbu

Sud je utvrdio da nije bilo prekomjernog granatiranja u SAO Krajini jer je velik broj granata pao više od 200 metara od legitimne mete. Što se tiče maltretiranja civila koji se nisu mogli braniti, ICJ je utvrdio da su počinjena u takvom broju da se mogu smatrati genocidom. Ipak, analizirajući brijunski transkript na kojem je hrvatsko vodstvo 31. srpnja 1995. dogovorilo izvedbu operacije Oluje, Sud nije utvrdio nikakvu genocidnu namjeru, iako je zločina bilo.

- Sud utvrđuje da je tijekom i nakon akcije Oluja utvrđen genocid, no nije potvrđena namjera genocida. Hrvatska nije prekršila obveze Konvencije,  nije sudjelovala u zavjeri ili poticala na istrebljenje Srba - rekao je Tomka te zaključio da se protutužba Srbije u potpunosti odbacuje.

Srbija je na hrvatsku tužbu 2010. odgovorila protutužbom. Tvrdi da je Hrvatska odgovorna za genocid u “Oluji” u kolovozu 1995. Prema tvrdnjama Beograda, tada je ubijeno 1719 i etnički očišćeno više od 200.000 lokalnih Srba.

Na presudu Suda ne može se žaliti

Presuda Međunarodnog suda pravde konačna je i obvezujuća. To znači da se ni Hrvatska niti Srbija na nju ne mogu žaliti te da moraju izvršiti sve eventualne obveze koje će Sud izreći. Od 1945. niti jedna država nije osuđena za genocid.

Tužba je Hrvatsku koštala 28 milijuna kuna

Hrvatsku je postupak, koji se vodio u Haagu, stajao 28 milijuna kuna, a Srbiju oko šest milijuna kuna. Najviše novca potrošeno je na strane pravne stručnjake.

Ukradene umjetnine još su u Srbiji

Hrvatska od Beograda zahtijeva i povrat kulturnog blaga otetog s okupiranih područja - ukupno 25.000 umjetnina iz 45 muzeja , tisuću religijskih artefakata i privatnih arhiva i biblioteka.

Hrvatska traži 865 nestalih i grobnice

Zagreb od Beograda traži i rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata. Stoga od Beograda traži podatke o masovnim, individualnim i tzv. sekundarnim grobnicama, kako u Hrvatskoj, tako i na području Srbije.


Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message