Profesor Garašić: 'Rupe nastale nakon potresa se ne smiju zatrpati, ne znamo im veličinu'

Rupe u Mečenčanima su nestabilne i one će se sigurno širiti dok ne dođu u ravnotežu. Njihov rub ne može izdržati sadašnje stanje, da ostane oštar i on će se postepeno zaglađivati, a na njih može utjecati i sunce i voda i snijeg.

Pojasnio nam je to vrsni hidrogeolog, speleolog i umirovljeni sveučilišni profesor dr.sc. Mladen Garašić koji se u svojoj karijeri susretao s brojim geološkim fenomenima.

- Te šupljine, stručno nazvane sufozije, na površini terena u Mečenčanima i okolici nastale bi kad-tad, za 10, 20, 100 ili mnogo više godina te nisu ništa neobično u svijetu. Ondje pod zemljom imate šupljine u primarnim okršenim stijenama koje su naknadno prekrivene mlađim slojevima gline, ponegdje lapora, šljunka ili pijeska. U nastajanju ovakvih pojava, prisutnost podzemne vode gotovo uvijek ima značajnu podupiruću ulogu. Potres je taj koji je samo poremetio redoslijed procesa u podzemlju pa su se šupljine počele otvarati brže nego što je uobičajeno - kaže dr. Garašić.

On ih ne bi opisao kao neki posebno iznenađujući fenomen, no kao znanstveniku zanimljivo mu je što se u kratkom vremenu otvorilo čak njih 88 na malom prostoru. Dodao je kako je bio u New Mexicu u SAD-u uz sličnu pojavu s otvorom promjera 100 metara i dubine preko 25 metara.

- Takvih pojava imate puno na Floridi, u Gvatemali, Australiji, Kini itd. One nisu nepoznate, ali kod nas ih nije bilo puno, pogotovo nisu nastajale tim intenzitetom. One se mogu otvoriti i nakon jakih kiša ili poplava, a ne samo nakon potresa. Takvih primjera manjih sufozija ima dosta u okolici Galgova kod Samobora i drugdje u pliokvartarnim stijenama - kaže Garašić i dodaje da tlo s površine nije nestalo, već je završilo u prirodnoj šupljini u paleookršenoj stijeni u podlozi.

O problemima nastanka i rješavanja takvih pojava do sada je u svijetu organizirano čak 16 međunarodnih konferencija, a sljedeća bi se trebala održati ove godine u Puerto Ricu.

Garašić kaže kako bi ove naše bilo opasno zatrpati ih bez temeljitih prethodnih istraživanja.

- To bi bilo kao da vas liječnik vidi s vrata, ne pregleda vas i da vam samo neke tablete kao lijek. Mi do dobivenih rezultata istraživanja, ne znamo sa sigurnošću koliko su te šupljine duboke i kakvog su oblika. Trebaju ih svakako analizirati geolozi, geofizičari, geotehničari. Zatim treba napraviti mjerenja i bušenja, laboratorijska ispitivanja i potom tek izraditi geotehnički projekt sanacije. Podzemne kaverne moraju u potpunosti biti ispunjene, a ne samo njihov ulazni, tj. vidljivi dio. Inače bi se moglo dogoditi da se samo zatrpa ulaz pa opasnost od urušavanja i nadalje ostane prisutna - upozorava Garašić.

Siguran je da je teren moguće potom poravnati, no pitanje je koliko će to biti ekonomski isplativo. Zna da je ljudima interesantno fotografirati ih, no upozorio je da im se ne približavaju previše jer su takvi otvori nestabilni.

- Rubovi su im nedefinirani i tlo je ondje nestabilno. Nemojte im ići blizu - napominje dr.Garašić. 

POGLEDAJTE VIDEO: RUPE U MEČENČANIMA