Mnogi sveučilišni profesori, unatoč umirovljenju, žele nastaviti raditi na projektima, istraživanjima. No često su isključeni iz institucija. Ovaj klub im omogućava da nastave pridonositi, kaže prof. dr. sc. Jasna Krstović
AKADEMICUS
Profesorica osnovala klub za kolege u mirovini: 'Mi možemo još mnogo toga dati društvu'
Čitanje članka:
4
min
Danas 65-godišnjaci nisu ono što su bili prije 40 godina. Ljudi i dalje u toj dobi žele živjeti punim kapacitetom, učiti, biti aktivni i doprinositi. Generacije koje su obrazovane i koje su ulagale u sebe, ne mogu i ne žele biti isključene iz društva. To je temeljna ideja iz koje je izrastao klub Akademicus, govori nam predsjednica kluba, prof. dr. sc. Jasna Krstović (76), umirovljena redovita profesorica u trajnom zvanju na Učiteljskom fakultetu u Rijeci.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:09
Kada većina ljudi pomisli na umirovljenike, zamišlja miran ritam, čuvanje unuka i povremeno ispijanje kave. Ali u Rijeci postoji inicijativa koja dokazuje suprotno. Klub Akademicus, nastao iz Sveučilišta za treću dob, okuplja umirovljene profesore i stručnjake s ciljem da nastave aktivno doprinositi akademskom i kulturnom životu, ali i društvu u cjelini.
'Studij mora biti dostupan svima'
- Svjetska zdravstvena organizacija definira treću dob već od 55+, što je u praksi starost koja je itekako vitalna. Današnji ljudi u 55. ili 60. godini žive aktivno, kvalitetno i imaju puni kapacitet za učenje i razvoj - govori Krstović koja smatra da je poruka jednostavna. Sveučilište mora biti mjesto na kojemu možeš upisati studij jednako kao i kada si imao 20 ili 25 godina, pod istim uvjetima i istim pravima.
Tijekom njene akademske karijere bila je istaknuta članica sveučilišne zajednice: Prof. Krstović jedna je od najcjenjenijih stručnjakinja u području predškolskog odgoja i obrazovanja, više je puta obnašala dužnost dekanice, a bila je i aktivna članica važnih tijela vezanih uz obrazovne politike. Također je bila savjetnica bivše riječke rektorice Snježane Samaržije-Prijić. Upravo je to akademsko iskustvo poslužilo kao legitimacija da se i nakon umirovljenja nastavi baviti područjima koje smatra društveno i profesionalno značajnima.
Ideja o osnivanju Kluba začeta je 2020. godine, kada je skupina entuzijastičnih pojedinaca odlučila stvoriti prostor u kojem će umirovljeni profesori nastaviti dijeliti svoje znanje, razgovarati o aktualnim temama i njegovati postojeća prijateljstva i sklapati nova. Kako bi se potaknulo aktivnije uključivanje umirovljenih nastavnika i djelatnika u akademsku zajednicu, u studenom 2022., na prijedlog tadašnje rektorice Sveučičišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježane Prijić-Samaržije, osnovali su Klub Sveučilišta za treću dob pri Sveučilištu u Rijeci.
Otvoreno sveučište i međunarodne veze
No brzo je shvatila da je taj dosadašnji model za njih 'preuzak', njegova svrha nije bila dovoljna za potencijal koji pojedini umirovljeni profesori imaju. Zato je počela istraživati međunarodne primjere. Najveći pomak dogodio se kada je postala ekspert-članica Age Friendly University Network, globalne mreže pokrenute prije 15 godina u Irskoj. Danas okuplja oko 120 sveučilišta iz cijelog svijeta.
- Ta mreža promiče koncept age-friendly inclusivity, ideju da sveučilišta moraju biti otvorena svim generacijama, uključujući stariju populaciju, jer pravo na učenje traje cijeli život. Najbliže sveučilište iz regije koje djeluje prema AFU načelima jest ono u Mariboru, pa smo više puta posjetili njihove programe kako bismo vidjeli dobre prakse - objašnjava, ali i naglašava kako je rektorica od početka razumjela koncept i dala im punu podršku, iako je on zahtijevao iskorak u nepoznato i stvaranje nove sveučilišne politike.
Stoga su dogovorili postupan razvoj, bez naglih promjena i postali klub.
Misija i vizija, otvaranje sveučilišta starijoj populaciji
Njihova je osnovna ideja bila pomoći sveučilištu da postane otvorenije i inkluzivnije prema starijoj populaciji. Krstović smatra da time potiču stvaranje vrijednosnog okvira u kojem sveučilište prepoznaje da je obrazovanje ljudsko pravo u svim životnim fazama, kao i da postoji velika potreba za aktivnostima primjerenima sveučilišnim profesorima nakon odlaska u mirovinu.
Od početnih 15 članova danas Klub broji 79 članova i članica. Oni su prvenstveno umirovljeni nastavnici i djelatnici Sveučilišta u Rijeci, članstvo u Klubu otvoreno je i inkluzivno, pa se tako mogu pridružiti i umirovljenici iz drugih obrazovnih i znanstvenih ustanove koje surađuju s riječkim sveučilištem.
Iako danas djeluje pod imenom drukčijim od onog početnog, Academicus do danas ostaje jedina praksa takve vrste u Hrvatskoj.
- To je nužno i zato što suvremeno tržište rada donosi više karijera tijekom života, a mnogi ljudi nemaju priliku dodatno se obrazovati upravo zato što su sveučilišta zatvorena za starije odredbama i praksama. Možda se ljudi starije životne dobi ponegdje formalno mogu upisati redovite studije ali se to u praksi gotovo nigdje ne ostvaruje na način istovjetan mlađoj populaciji No demografski trendovi su neumoljivi: mladih je sve manje, a starijih sve više, i u tome je budućnost sveučilišta - govori.
Druže se, odlaze na izložbe, ali žele raditi i na projektima
Zadržali su sve postojeće aktivnosti: predavanja u sklopu Sveučilišta za treću dob, okupljanje umirovljenih profesora, druženja, izložbe i neformalne sadržaje. Ali su istovremeno otvorili sasvim novo područje rada: razvoj sveučilišne politike (policy) prema starijoj populaciji. To je područje koje je bilo gotovo netaknuto, potpuno novo i izuzetno izazovno.
Akademikus također radi na povezivanju starijih profesora s mlađim akademicima kroz mentorstvo i savjetovanje.
- Mnogi članovi, unatoč umirovljenju, žele nastaviti raditi na projektima, istraživanjima i objavljivanju radova. No često su formalno isključeni iz institucija. Mi im pružamo prostor da nastave doprinositi, koristeći resurse Sveučilišta, poput knjižnice i laboratorija - dodaje Krstović. Jedan od primjera je kolegica koja je sa 72 godine završila specijalistički postdoktorski studij u Poljskoj, na Esperantu, među studentima iz cijelog svijeta.
- Nakon toga napisala je četiri knjige i održala predavanje kod nas. Takvih ljudi ima mnogo, samo im treba prostor i podrška - kaže Krstović dok je jedan od izazova bio je zadržati pristup resursima Sveučilišta nakon umirovljenja.
- Uspjeli smo zadržati mail adrese, omogućiti korištenje knjižnice. Zvuči banalno, ali je ogromna stvar za umirovljenike - kaže Krstović.
Važna im je aktivnost predavanja i razgovori s istaknutim znanstvenicima, umjetnicima i intelektualcima koji se rado odazivaju na njihov poziv
- Do sada su nam gostovali Rajko Grlić, Kristian Novak, Neva Rošić, Ljubo Jurčić i Anđelko Akrap i mnogi drugi . Svi dolaze veoma rado, volonterski bez honorara, jer prepoznaju vrijednost naše misije - kaže Krstović
Profesorica Krstović naglašava da su stariji ljudi su budućnost Hrvatske. Smatra da ako im omogućimo pristup obrazovanju i aktivnostima, obogaćujemo ne samo njih same, već i cijelo društvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
