Također, navodi se kako se u 2021. očekuje prigušeni oporavak na tržištu rada, jer je negativna reakcija tržišta rada na snažan gospodarski pad u 2020. bila znatno slabije izražena
PORASLA PROJEKCIJA
Prognoza HNB-a: 2021. očekuje se rast BDP-a od 5,9 posto
Hrvatska narodna banka (HNB) revidirala je naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto s prethodno projiciranih 4,9 posto, i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje, ističe se u priopćenju iz središnje banke.
S obzirom na razmjerno povoljne recentne pokazatelje gospodarske aktivnosti, HNB je revidirao projekciju BDP-a naviše i u 2021. očekuje rast od 5,9 posto, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak nakon održane sjednice Savjeta HNB-a. Prethodna procjena rasta BDP-a za 2021., iz prosinca lani, iznosila je 4,9 posto.
U HNB-u pritom ove godine očekuju snažniji oporavak domaće potražnje, dok su očekivanja rasta inozemne potražnje nešto ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima i razmjerno sporog procjepljivanja.
No, napominju da projekciju realne stope rasta BDP-a prate naglašeniji negativni rizici, koji se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.
Osim osnovnog, HNB je stoga procijenio i alternativni, pesimistični, scenarij koji pretpostavlja znatno nepovoljniju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i svijetu kao i dužu primjenu restriktivnih mjera. Uz negativne učinke na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu, rast realnog BDP-a u nepovoljnom scenariju mogao bi u 2021. godini iznositi 2,8 posto, ističe se dalje u priopćenju.
Također, navodi se kako se u 2021. očekuje prigušeni oporavak na tržištu rada, jer je negativna reakcija tržišta rada na snažan gospodarski pad u 2020. bila znatno slabije izražena.
Nadalje, očekuje se i jednokratno ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena zbog rasta cijena nafte i drugih energenata, pa bi prosječna stopa inflacije mogla dosegnuti 1,7 posto.
U takvom makroekonomskom okružju, iz HNB-a ističu da će nastaviti jačati ekspanzivni karakter monetarne politike, održavajući pritom stabilnost tečaja kune prema euru.
Zadržavanje salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u pozitivnom području, unatoč snažnom padu prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na 2019., poduprijet će takvu monetarnu politiku i stabilnost tečaja, navode dalje u priopćenju.
Zbog covida raste rizičnost kreditnog portfelja banaka
Na Savjetu je razmotreno i izvješće o bankovnog sustavu u 2020. Kako se navodi, lani je imovina kreditnih institucija porasla za 7,3 posto, a taj rast je financiran povećanjem depozita kućanstava i nefinancijskih društava te izvora od domaćih financijskih institucija.
Povećanje imovine uglavnom je usmjereno u likvidna sredstva, pritom najviše na računima za namiru kod HNB-a te u kreditnu aktivnost. Najviše je poraslo kreditiranje državnih jedinica, a povećanje kredita nefinancijskim društvima pretežito je rezultat rasta u prvom tromjesečju. Povećanje kredita kućanstvima ostvareno je isključivo na osnovi rasta stambenih kredita, potaknutog državnim programom subvencioniranja tih kredita, kaže se u priopćenju.
Međutim, utjecaj pandemije covida-19 ogleda se u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja. Ponajprije se to odnosi na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika (tzv. faza 2.), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita (NPL-ova). Udio NPL-ova ipak se blago smanjio, na 5,4 posto s 5,5 posto krajem 2019., zahvaljujući rastu visokokvalitetne imovine i daljnjim prodajama neprihodujućih potraživanja, ističu iz središnje banke.
Na kraju 2020. stanje preostalih moratorija iznosilo je 24,5 milijarda kuna, što odgovara visini od 6,3 posto ukupnih kredita i predujmova.
Na moratorije kućanstvima odnosilo se 3,3 milijarde kuna, na nefinancijska društva odnosilo se 11,5 milijarda kuna, a na moratorije odobrene ostalim sektorima odnosilo se 9,7 milijarda kuna. U odnosu na kraj rujna moratoriji smanjili su se za 11,2 milijarde kuna (31,5 posto), odnosno nešto manje od iznosa dospijeća predviđenog u četvrtom tromjesečju.
Do kraja lipnja 2021. dospijeva gotovo cjelokupan iznos preostalih moratorija odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima, a do kraja rujna 2021. dospijevaju i moratoriji odobreni ostalim sektorima. Iako se udio faze 2. u izloženostima na koje su primijenjeni moratoriji u odnosu na rujan neznatno smanjio, na 29,8 posto, kvaliteta tih izloženosti ipak se pogoršala, na što upućuje povećanje udjela faze 3. (neprihodujući krediti), s 2,8 posto na kraju rujna na 5,1 posto na kraju prosinca 2020., navode iz HNB-a.
Troškovi nastali prepoznavanjem kreditnog rizika i smanjeni prihodi iz poslovanja više su nego prepolovili dobit bankovnog sustava i zamjetno smanjili njegovu profitabilnost u odnosu na 2019. Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem mjera za njezino očuvanje, uz nastavak trenda transformacije oročenih depozita u transakcijske. Kapitaliziranost sustava pojačana je nalogom HNB-a zaključivanjem dobiti ostvarene 2019. u kapital i očuvana učincima ciljanih izmjena bonitetnoga regulatornog okvira (tzv. brzo rješenje za CRR).
Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Karlovačke banke suglasnost za imenovanje Željke Surač predsjednicom uprave i Marina Rade za člana uprave te banke, zaključuje se u priopćenju, u kojem se još navodi i da je na sjednici usvojena i odluka o financijskim izvještajima HNB-a za 2020.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
