PROGNOZA ZA 2026. BDP će rasti do 2,5 posto. Pogledajte inflaciju do kraja godine

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u prognozama predstavljenima u srijedu procjenjuje da će hrvats

AJMO SE FINANCIJSKI OPISMENIT Pogledajte najčešće financijske prevare u Lijepoj našoj

ki BDP u 2026. rasti 2,5 posto, a prosječna inflacije očekuje se na razini od oko pet posto.

"Očekujemo da će Hrvatska u naredne dvije godine zadržati relativno visoku stopu rasta, od 2,5 posto. Ona predstavlja usporavanje u odnosu na prošle godine, ali je i dalje značajno iznad prosjeka EU-a", rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije HUP Horizonti - makroekonomskih izgleda za 2026./27. 

Prema procjenama HUP-a, naveo je Stojić, inflacija će nakon prošlogodišnjih 4,4 posto u 2026. ubrzati na pet posto, ponajprije zbog viših cijena energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjeku Europske unije te novih pritisaka na troškove proizvodnje hrane.

Posebno je istaknuo kako rast cijena hrane predstavlja važan inflatorni rizik, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice u Hrvatskoj.

"U takvom okruženju smatramo kako je nužno izbjeći dodatno poticanje inflacije kroz preširoke slabo ciljane fiskalne mjere. U takvom kontekstu, potrebno je rezolutno odoljeti pritiscima na rast mase plaća u javnom sektoru i socijalne mjere prilagoditi ciljano kako dodatni fiskalni stimulans ne bi dolijevao ulje na vatru inflacije“, rekao je Stojić.

Iz HUP-a su istaknuli kako je rast hrvatskog gospodarstva i dalje potpomognut snažnim investicijskim kreditiranjem poduzeća, rekordnim korištenjem EU fondova, izvozom kapitalnih dobara te relativnom sigurnosnom pozicijom Hrvatske kao turističke destinacije. Istodobno, upozoravaju da bi dulja energetska kriza, nepovoljniji uvjeti financiranja, slabiji fiskalni impuls i pojačana geopolitička neizvjesnost mogli dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u 2026. i 2027. godini.

Weber: Nužno jačati konkurentnost

Hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste unatoč krizama bez presedana s kojima smo se suočili, čime potvrđuje svoju otpornost i sposobnost prilagodbe u izazovnim globalnim okolnostima. Da bismo nastavili rast i u konačnici dosegnuli standard EU moramo ojačati konkurentnost naše ekonomije", istaknula je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Kazala je kako je ključno fokusirati se na privatne investicije, kreirati instrumente za poticanje investicija, pristupiti poreznom, administrativnom, regulativnom rasterećenju te krenuti u izmjene Zakona o javnoj nabavi i Zakona o poticanju ulaganju kako bi se otvorio prostor za snažnije poticanje privatnog sektora u kapitalne investicije.

Ponovila je kako hrvatska poduzeća i dalje plaćaju 18 posto višu cijenu električne energije u odnosu na svoje konkurente u EU. Vlada je zaštitila kućanstva i male i srednje poduzetnike no velike tvrtke već četiri, pet godina plaćaju tržišnu cijenu električne energije, što dodatno potkopava konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kazala je.

Nužno je jačati digitalnu/Al infrastrukturu jer će digitalizacija doprinijeti prostoru za povećanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih u javnom i državnom sektoru, kazala je Weber naglasivši i problem "eksplozije" mase plaća u državnom proračunu.

"Vidimo u budžetu za ovu godinu da će plaće, mirovine i transferi stanovništvu prijeći 50 posto državnog proračuna, što je dugoročno neodrživo", istaknula je.

Naglasila je važnost jačanja konkurentnost i produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. "U uvjetima ove geopolitičke nestabilnosti smatramo da je pitanje nacionalne sigurnosti fokusirati se na proizvodnju hrane i što veću samodostatnost u proizvodnji hrane", kazala je Weber.

Među mjerama koje HUP predlaže s ciljem jačanja produktivnosti su smanjenje troškova poslovanja i poticanje ulaganja. Ključno je, kako su naveli, smanjiti porezno opterećenje rada, osobito za srednje i više plaće, te istodobno širiti poreznu bazu i jačati mjere za zapošljavanje mladih i razvoj vještina kroz obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada.

Uz to, naglašava se potreba za smanjenjem parafiskalnih nameta, deregulacijom i restrukturiranjem državne administracije i poduzeća, kao i za uvođenjem ciljanih energetskih subvencija i nižih troškova energije kako bi se povećala konkurentnost industrije te omogućila njena modernizacija.

Rast produktivnosti treba dodatno potaknuti kroz jače investicije, učinkovitije korištenje EU fondova, afirmaciju kategorije srednje kapitaliziranih tvrtki u financiranju EU fondovima u korist programa s većim razvojnim otiskom i općenito njihovu integraciju u globalne lance vrijednosti, naveli su.