Projekt od 700 milijuna eura. INA modernizirala Rafineriju u Rijeci, očekuju puno više dizela

INA je svečano obilježila dovršetak Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najveće pojedinačne investicije u povijesti kompanije i jedne od najvećih industrijskih investicija u suvremenoj Hrvatskoj. U modernizaciju rafinerije uloženo je gotovo 700 milijuna eura. Dovršetkom izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka i pratećih objekata instalirani kapacitet prerade Rafinerije nafte Rijeka iznosit će do četiri milijuna tona sirove nafte godišnje. Modernizirana rafinerija sada može prerađivati širu lepezu sirove nafte, uključujući i teže vrste.

Ključna promjena odnosi se na optimizaciju proizvodnje, jer nova jedinica omogućuje da se iz iste količine sirove nafte dobije znatno više visokovrijednih proizvoda. Očekuje se da će se udio dizela u ukupnoj proizvodnji povećati za oko 30 posto, što je od strateškog značaja za tržište, osobito tijekom vrhunca turističke sezone u Hrvatskoj.

Zahvaljujući novom postrojenju, u proizvodnji više neće biti potrebe za uvozom vakuumskog plinskog ulja (VGO), koje je na europskom tržištu većinom ruskog porijekla. Time se dodatno jača energetska sigurnost Hrvatske i smanjuje ovisnost o uvoznim sirovinama.

Foto: INA

Obilježavanju dovršetka modernizacije rafinerije prisustvovali su predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske, veleposlanici nekoliko zemalja, predstavnici regionalne i lokalne zajednice te menadžment Ine i MOL Grupe.

Uoči ceremonije INA je s Ministarstvom gospodarstva potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za izgradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka, čime su najavljena i nova ulaganja u održivi razvoj.

Predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay istaknula je kako projekt nadogradnje rafinerije predstavlja stratešku prekretnicu za kompaniju.

„Svaki barel sirove nafte sada ćemo moći iskoristiti učinkovitije i ostati konkurentni dugi niz godina. Prednosti ovog projekta nadilaze granice rafinerije. Za Hrvatsku i regiju znači veću energetsku sigurnost, stabilniju opskrbu za naše kupce i snažniju poziciju Ine kao regionalnog dobavljača. Uz to, projekt je snažan motor razvoja gospodarstva i lokalne zajednice. Moderno postrojenje poput ovoga podržat će našu tranziciju prema gospodarstvu s nižim udjelom ugljika. U Ini već provodimo projekte obnovljivih izvora energije, a do kraja godine ovdje na lokaciji bit će izgrađeno postrojenje za proizvodnju komercijalnog zelenog vodika, prvo takvo u Hrvatskoj“, rekla je Ortutay.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je važnost projekta za energetsku sigurnost Hrvatske i regije.

„Puštanje u rad postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka važan je korak za jačanje hrvatske energetske sigurnosti i industrije. U vremenu geopolitičke nestabilnosti snažna i pouzdana energetska infrastruktura znači sigurniju opskrbu, stabilnije tržište i otpornije gospodarstvo. Očekujemo da rafinerija u Rijeci radi stabilno, dugoročno i u punom kapacitetu, na korist hrvatskog gospodarstva, energetskog sustava i naših partnera u regiji. Hrvatska će nastaviti jačati svoju energetsku infrastrukturu i kapacitete jer snažan energetski sustav znači snažnije gospodarstvo, veću otpornost države i veću sigurnost za naše građane i gospodarstvo“, rekao je Šušnjar.

Zamjenik ministra vanjske trgovine i vanjskih poslova Mađarske Levente Magyar istaknuo je važnost regionalne suradnje u energetskom sektoru.

„Ovo je veliki dan za Hrvatsku. Ovo je veliki dan za Mađarsku. Ovo je veliki dan za energetsku sigurnost naše regije, jer duboko vjerujemo da je energetska sigurnost u ovom području nedjeljiva. Hrvatska ne može imati energetsku sigurnost bez Mađarske, a Mađarska ne može imati energetsku sigurnost bez Hrvatske. Ova povijesna investicija utjelovljuje tu nedjeljivost i bit će jamac naše zajedničke energetske sigurnosti, osobito u ovim izazovnim vremenima. Ovo je povijesni korak u pravom smjeru jačanja naše zajedničke energetske suverenosti i sigurnosti“, rekao je Magyar.

Nadogradnja riječke rafinerije dio je dugoročnog investicijskog ciklusa u kojem su INA i MOL Grupa tijekom posljednjih 12 godina uložile više od 1,3 milijarde eura u modernizaciju rafinerijskog poslovanja i logističke infrastrukture u Hrvatskoj.

Foto: Damir Skomrlj

Glavni izvršni direktor MOL Grupe József Molnár poručio je da dovršetak projekta označava početak nove faze razvoja.

„Današnji dan označava početak novog poglavlja u Ininim rafinerijskim aktivnostima. Završili smo fazu izgradnje najvećeg industrijskog investicijskog projekta koji je ikada realizirala INA i Hrvatska. No, posao tek započinje. Globalno tržište energije ostaje krhko, stoga moramo učiniti sve što je moguće kako bismo osigurali visoku produktivnost i učinili Rijeku jednom od najučinkovitijih rafinerija u Europi. Naš interes je jasan: želimo snažnu Inu. A snažna INA znači snažniju Hrvatsku, pouzdaniju opskrbu energijom za regiju i snažniju MOL Grupu“, rekao je Molnár.

Razmjere projekta ilustriraju i podaci o samoj izgradnji. U konstrukciju novih postrojenja ugrađeno je više od 10.000 tona čelika, što odgovara težini gotovo jedne i pol konstrukcije Eiffelovog tornja. U izgradnji je utrošeno 60.000 kubičnih metara betona, količina dovoljna za izgradnju srednje velikog nogometnog stadiona. Više od polovice posla vrijednog gotovo 700 milijuna eura obavili su domaći izvođači.

Dovršetkom projekta INA je osigurala dugoročno održivo rafinerijsko poslovanje u Rijeci, čime će rafinerija nastaviti davati značajan doprinos gospodarskom rastu, razvoju te stabilnosti zapošljavanja na širem riječkom području.

Projekt zelenog vodika

U sklopu daljnje diversifikacije energetskog portfelja INA ulaže više od 60 milijuna eura u izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka. Projekt uključuje elektrolizator snage 10 MW te prateću solarnu elektranu snage 11 MW.

Proizvedeni zeleni vodik bit će namijenjen tržištu, prije svega u prometu, a moći će se koristiti i u proizvodnom procesu rafinerije. Dovršetak radova planiran je za kraj 2026. godine, dok se početak proizvodnje prvih količina zelenog vodika očekuje 2027. godine.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u iznosu do najviše 15 milijuna eura, potpisali su u ime Ine predsjednica i član Uprave Zsuzsanna Ortutay i Hrvoje Šimović, zajedno s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom i direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom.